Lijekovi su postali neizostavan dio naše svakodnevice, a uz to dolaze i odgovornosti okou njihove sigurnosti i pravilne uporabe. Prijavljivanje nuspojava lijekova, opasnosti koje vrebaju prilikom kupnje lijekova preko interneta, ali i neželjene posljedice prekomjerne uporabe lijekova pitanja su koja svaki pacijent treba imati na pameti.

Jedan od osnovnih principa u praćenju sigurnosti lijekova jest prijavljivanje nuspojava, čime se omogućuje njihovo praćenje kroz cijeli životni ciklus lijeka.

- Bitno je da se prijavljuju nuspojave jer se tako prati sigurnost kroz cijeli životni ciklus. Sve nuspojave koje dođu u Agenciju se obrađuju, ocjenjuju i upisuju u nacionalne baze, kao i u europske i svjetske baze, te služe kao sigurnosni profil lijeka dok je on na tržištu - ističe mag. pharm. Rajka Truban Žulj za HRT.

Osim toga, nacionalne agencije, poput HALMED-a, redovito provode provjere kakvoće lijekova koji su već u prometu.

- HALMED provodi provjere kvalitete, a svaki lijek trebao bi bar jednom u pet godina biti podvrgnut temeljitoj provjeri. U slučaju da se nešto ne slaže sa specifikacijom proizvođača, može doći do povlačenja lijeka s tržišta - objašnjava Truban Žulj.

S druge strane, kupnja lijekova preko interneta sa sobom donosi brojne rizike. Ana Soldo, mag. pharm. i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, upozorava na prekomjerno oglašavanje lijekova koji često ne zadovoljavaju ni osnovne standarde sigurnosti.

- Svako malo mi u ljekarničkoj komori dobijemo s terena da se otvorila neka nova web-stranica. To su stranice koje traju nekoliko tjedana, pokupe kupce i onda nestanu, a najčešće se radi o lijekovima za erektilnu disfunkciju, mršavljenje ili protiv ispadanja kose - objašnjava Ana Soldo. Takve stranice često prodaju lijekove koji nisu provjereni, a cijene im mogu biti nenormalno visoke ili niske. Iako je lako doći do takvih proizvoda, dugoročno mogu biti izuzetno opasni za zdravlje, pa je važno biti oprezan prilikom online-kupnje lijekova.

Također, prekomjerna uporaba lijekova, osobito onih koji se prodaju bez recepta, može imati ozbiljne posljedice. Ana Soldo iznosi primjer kapi za nos, koje mnogi ljudi rabe cijele sezone prehlada ili alergija, često bez savjeta liječnika.

- U praksi imamo problema s predoziranjem bezreceptnim lijekovima. Svi bezreceptni lijekovi registrirani su za uzimanje od pet do sedam dana. Nema ni jednog lijeka koji je siguran za dugotrajnu uporabu, a kapi za nos su tipičan primjer. Dugotrajno uzimanje može dovesti do stvaranja ovisnosti, da pacijent osjeća potrebu za upotrebom tog lijeka iako to nije potrebno - objašnjava Soldo.

Preporuka je da se nakon pet dana upotrebe lijekova za nos konzultirate s liječnikom kako bi se izbjegle neželjene posljedice poput ovisnosti o lijekovima.