MAK MAK
PEXELS
31.3.2025., 08:00
zdravlje na tanjuru

Mak je cijenjeni narodni lijek čudesnih svojstava

Sjemenke maka imaju visoku razinu nezasićenih masnih kiselina

Premda ga danas poznajemo uglavnom kao fini dodatak slasticama, u narodnoj medicini mak je oduvijek bio cijenjen kao odličan prirodni lijek s čudesnim svojstvima. Za njegovu moć znali su još drevni Egipćani i Grci. Osim što je bio sastavni dio rituala, koristili su ga i za izradu amajlija. U staroj Grčkoj atletičari su ga dodavali u napitak od vina i meda kako bi povećali snagu i izdržljivost.

Iz opijumskog se maka (lat. Pappaver somniferum) ekstrahira opijum, koji u sebi sadrži prirodne alkaloide, poput morfija. Poznato je da se morfij koristi u medicinske svrhe kao pomoć u ublažavanju teških bolova. Opijumski mak treba razlikovati od maka turčinaka ili poljskog (crvenog) maka (lat. Papaver rhoeas) koji nema opijumska svojstva. U narodnoj medicini koriste se njegove latice, od kojih se dobivaju čajevi i sirupi.

Ljekoviti pripravci od latica koriste se kao pomoć kod: respiratornih tegoba, astme i kroničnog bronhitisa, grčeva u želucu, stresa i nesanice i za relaksaciju mišića. Crvene latice maka koriste se i u prehrambenoj industriji kao prirodno bojilo koje se dodaje u rakije, vina i bezalkoholna pića. Mak je biljka koja pomaže u prevenciji upala, a pokazalo se i da može usporiti razvoj sve učestalije bolesti multiple skleroze.

mak makovnjača
PEXELS

Sjemenke maka mogu se pohvaliti visokim razinama nezasićenih masnih kiselina, poput oleinske i linolne. Zahvaljujući njima sjemenke imaju slatkast okus. Istraživanja su pokazala da oleinska kiselina, koja spada među omega-9 masne kiseline, štiti krvne žile te može usporiti razvoj raka. Linolna kiselina je esencijalna omega-6 masna kiselina koju ljudski organizam ne može sam sintetizirati. Ova masna kiselina može usporiti razvoj multiple skleroze, pomaže u regulaciji krvnog tlaka i liječenju kožnih oboljenja te smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Mak je bogat i omega-3 masnim kiselinama, koje su, među ostalim, važne za očuvanje zdravlja srca i mozga. Sjemenke maka bogate su dijetalnim vlaknima, koja, osim što odlično pomažu probavi, usto pomažu i u prevenciji dijabetesa tipa 2. One usto obiluju: željezom, fosforom, jodom, magnezijem, kalcijem, manganom, cinkom i bakrom. Ovi iznimno važni minerali čuvaju zdravlje kostiju i srca te krvožilni, živčani i reproduktivni sustav.

Ljekovita svojstva maka su mnogostruka. Zahvaljujući bogatstvu vlakana i nezasićenih masnih kiselina, poput omega-3 i omega-6, mak je odličan za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Učestalom konzumacijom sjemenki maka svakako ćete znatno smanjiti rizik od srčanog udara.

Odličan je za kožu i kosu. Mak djeluje protuupalno, pa je odličan narodni lijek za upalna stanja kože i ekcem. Usto, pomaže i bržem rastu kose. Možete sami pripraviti pastu od maka za kožne iritacije: zgnječite sjemenke maka u mužaru te dodajte nekoliko kapi svježe iscijeđenog soka od limete i dobivenom pastom namažite kožu kako biste smirili osip ili iritacije. Za pastu od maka za brži rast kose zgnječite sjemenke maka u mužaru te ih pomiješajte s malo kokosova ulja. Dobivenu pastu utrljajte u vlasište i kosu pa ostavite da djeluje oko pola sata. Potom isperite. Ova pasta pomaže protiv peruti i ispucalih vrhova, kao i za brži rast kose.

KOLIKO MAKA SE SMIJE KONZUMIRATI

Količina maka koju možete sigurno konzumirati ovisi od toga da li je mak sirov ili termički obrađen, kao i od njegovog porijekla i načina prerade. Mak sadrži alkaloide opijuma (morfijum, kodein), ali u veoma malim količinama, naročito ako je dobro ispran i obrađen. Obrađeni (isprani) mak, koji se koristi u prehrambene svrhe (kolači, peciva), siguran je za konzumaciju u uobičajenim količinama, čak i do 40-50 g po porciji. Neobrađeni mak (neisprane sjemenke) može sadržavati više alkaloida, pa njegova konzumacija u velikim količinama može izazvati neželjene efekte. Mogući rizici prekomerne konzumacije su: umor, pospanost, mučnina i vrtoglavica, problemi sa disanjem (izuzetno rijetko, kod velikih količina), pozitivni rezultati na testovima za droge (naročito ako se jede veća količina neobrađenog maka). Uvijek koristite provjereni prehrambeni mak, koji je termički obrađen i ispiran. Ako unosite mak iz pekarskih proizvoda, kolača ili domaćih jela, nema rizika od toksičnosti. Ako koristite neobrađeni mak, konzumacija ne bi trebala prijeći 20-30 g odjednom.

Zahvaljujući bogatstvu vlakana mak izvrsno potiče rad probavnog sustava, pa može poslužiti kao narodni lijek protiv zatvora. Njegovim unosom potaknut ćete peristaltiku crijeva i poboljšati apsorpciju nutrijenata. Za bolju probavu u doručak dodajte malo zgnječenih sjemenki maka ili ih ujutro natašte konzumirajte s toplom vodom.

Budući da sadrži mangan, kalcij i fosfor, mak je odličan zaštitnik zdravlja kostiju i čuva ih od osteoporoze. Mangan također potiče stvaranje kolagena, koji čuva kosti od oštećenja. Svakodnevnom konzumacijom sjemenki maka možete spriječiti slabljenje i propadanje kostiju, mišića i zglobova.

Mak sadrži alkaloide koji pomažu u stvaranju neurotransmitera ključnih za dobar i kvalitetan san. Također, njegovom konzumacijom, osim nesanice, možete smanjiti nemir, umor i razdražljivost. Od njegovih osušenih latica možete si pripremiti čaj za smirenje napetosti i stresa koji će vam pomoći i kod nesanice. Čaj se primjenjuje i kao pomoć kod kašlja. Žlicu osušenih latica maka prelijte s 250 ml kipuće vode i ostavite da odstoji 5-10 minuta. Potom procijedite i, po želji, zasladite s malo meda, osobito ako čaj koristite kao pomoć protiv kašlja. Možete popiti 2-3 šalice na dan. n