Ako se često govori o stresu i izgaranju na poslu (burnout), manje se zna da i suprotna pojava, kronična dosada i premala angažiranost, može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje. Boreout sindrom sve je češći problem kod zaposlenika koji osjećaju da ne koriste svoje sposobnosti, nisu dovoljno angažirani ili im posao ne donosi izazove.

Premalo posla ili osjećaj da se vaše vještine ne koriste dovoljno mogu dovesti do demotivacije, gubitka energije i osjećaja besmisla. Iako na prvu može zvučati manje ozbiljno od burnout sindroma, dugotrajna neangažiranost može imati ozbiljne psihičke i fizičke posljedice, uključujući anksioznost, nesanicu, glavobolje, pa čak i depresiju.

Prema istraživanju LinkedIna iz siječnja 2025. godine 60 % ispitanika osjeća se podcijenjeno i dosađuje se na poslu, a gotovo trećina priznaje da obavlja samo nužne zadatke jer im nedostaje motivacije. Uzroci mogu biti različiti – od nedostatka izazova, prevelike rutine ili osjećaja prevelike kvalificiranosti za posao.

Kako prepoznati boreout sindrom? Gdje je granica između prolazne dosade i ozbiljnog problema? Ključni znakovi boreout sindroma uključuju: stalnu demotivaciju i osjećaj neispunjenosti, umor i gubitak energije, čak i nakon odmora, probleme sa snom, glavobolje i probavne tegobe, sklonost infekcijama zbog oslabljenog imuniteta, unutarnji konflikt između želje za promjenom i straha od promjene.

Ako se prepoznajete u ovim simptomima, vrijeme je da razmislite o mogućim rješenjima. Ako smatrate da vam posao nije dovoljno izazovan, otvoreno razgovarajte s poslodavcem o novim zadacima i većoj odgovornosti. Većina menadžera cijeni inicijativu i želju za angažmanom. Možda biste trebali preispitati karijerne ciljeve. Ako boreout traje dulje vrijeme, možda je vrijeme da razmislite o promjeni posla ili karijere. Pregledajte ponude na tržištu rada i potražite poziciju koja bolje odgovara vašim interesima i vještinama.

Ako trenutno ne možete mijenjati posao, pokušajte unijeti dodatne aktivnosti koje vas motiviraju – bilo da je riječ o edukaciji, učenju novih vještina ili kreativnim projektima izvan posla. Iako boreout proizlazi iz manjka izazova, može izazvati stres. Pronađite aktivnosti izvan posla koje vas ispunjavaju - sport, hobi ili volontiranje mogu vam pomoći da vratite osjećaj svrhe.

Dok se burnout često doživljava kao ozbiljan problem, boreout sindrom može imati jednako negativne posljedice ako se ignorira. Dugotrajna dosada i neangažiranost mogu dovesti do stresa, frustracije i problema sa zdravljem.

Ako osjećate da niste ispunjeni na poslu, vrijeme je da poduzmete prvi korak prema promjeni – bilo kroz razgovor s poslodavcem, traženje novih izazova ili čak razmatranje karijerne promjene. Važno je pronaći posao koji vas motivira, jer dugoročno zadovoljstvo dolazi iz osjećaja postignuća i razvoja.