Opasni trendovi s društvenih mreža sve se više prelijevaju u stvarni život. Dok se neki od njih čine nevino zabavnima, često to i nisu, a posljedice mogu biti ozbiljne i dugoročne, i za pojedince i za društvo u cjelini.

Socijalna pedagoginja Matea Babić i klinička psihologinja i obiteljska psihoterapeutkinja Dorotea Bratuša Juraj gostovale su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska i govorile o najnovijim izazovima, njihovim rizicima te kako sebe i, možda još važnije, djecu i mlade možemo zaštititi od negativnih utjecaja koji dolaze s internetskih platformi.

Priklanjanje društvu

Kako društvene mreže poput TikToka i YouTubea utječu na ponašanje djece i mladih, posebno kada je riječ o slijeđenju potencijalno opasnih trendova?

- Imaju izuzetno velik utjecaj. Mladi vole pratiti trendove. Društvene mreže jesu sad u trendu. Facebooku se priključuju "metuzalemi", kako kažu, to je za starce. Mladi ljudi imaju nove društvene mreže, nove aplikacije koje nama, "metuzalemima", prema njihovu shvaćanju i nisu tako poznate. Njima je to izuzetno važno. To je jednostavno dio njihova života i sazrijevanja. Moramo priznati da se i mi odrasli nekako priklanjamo tim novim trendovima - objašnjava Matea Babić.

Dodaje da odrasli nisu od sebe očekivali da će i toliko vremena provoditi na društvenim mrežama.

- Pogledajte svoje uređaje, koliko vremena provodite zapravo na internetu, na društvenim mrežama. Možda netko više, netko manje, ali zapravo mladi se priklanjaju onda tom svijetu. S obzirom na to da je njima u toj adolescentnoj dobi izuzetno važno prikloniti se društvu vršnjaka, naravno da se priklanjaju onda i takvim trendovima, i jako im je važno biti u trendu - kaže Babić.

Svakako treba napraviti razliku između uobičajenoga čitanja 'news feeda' i vijesti, te vrlo opasnih izazova koji se pojavljuju, primjerice na TikToku.

PEXELS

- TikTok je aplikacija koja je najgledanija kod mladih ljudi između 16 i 25 godina, i to su pokazala mnoga istraživanja. Što znači da su oni izuzetno izloženi tim sadržajima. Ta aplikacija ima kratkotrajne videosnimke, klipove koji su popraćeni određenom glazbom. I zapravo je vrlo primamljiva. Kako je primamljiva, tako je mladi jako rado gledaju. Nudi mnogo mogućnosti. Ne mora se gledati baš svaki klip u svakom trenutku, tako da mladi i biraju što će gledati - napominje Dorotea Bratuša Juraj.

Zapravo je vrlo teško prepoznati što je rizično, zato što mladi ljudi često i jesu skloni istraživati, eksperimentirati, napraviti nekakvu vrstu otklona od onoga što su možda dosad naučeni ili odgajani i žele nešto novo.

- I u tom što traže, nailaze na te rizične klipove i rizične upute koje mogu slati i njihovi vršnjaci ili nekakvi drugi ljudi poput nekih influencera ili čak i starijih ljudi. Opasni su zato što zapravo nude određene upute ili sadržaj kako nešto učiniti, kako se poigrati, kako napraviti neki izazov, što često dovodi do toga da može biti rizično za život, upozorava Bratuša Juraj.

Takve situacije mogu imati i dugoročne psihološke posljedice, a klipovi ne pokazuju moguće posljedice:

- Mladima u toj adolescentnoj dobi jako je važno biti drukčiji, drukčiji od odraslih, biti dio ekipe, dio svog tima... I oni se čak često znaju međusobno poticati da idu u izazove takvog tipa, a ne znaju koje su posljedice. Osim toga mislim da jako veliki broj mladih ljudi puno vremena provodi na igricama u kojima recimo imate devet života. U stvarnom životu nemate devet života i njima je jednostavno te stvari vrlo teško povezati - kaže Matea Baibić.

Važan je razgovor

Zbog svega toga važno je da odrasli s njima razgovaraju:

- Ne samo mi koji smo im biološki roditelji nego svi koji s njima provode većinu dana - bilo da su to učitelji, stručni suradnici u školama, bilo koja odrasla osoba... Zapravo svojim ponašanjem i razmišljanjem može se itekako utjecati na mladu osobu. Možda adolescent u tom trenutku neće reći da ste u pravu, ali ipak će o tome malo promisliti - dodaje Babić.

Kako prepoznati prve znakove da nam je dijete upleteno u nešto što može imati velike, neželjene posljedice?

- Treba obratiti pozornost na ponašanje izvan svakodnevnog ponašanja - traži li više izlazaka s vršnjacima, odijeva li se drukčije, donosi li neke stvari koje su nove, koje nisu kupili roditelji ili neki poznati ljudi, donosi li nekakvu novu odjeću ili šminku, jesu li to nekakve stvari koje su opasne, zatvara li se više vremena u svoju prostoriju, provodi li na nekim sadržajima puno vremena, razgovara li o tomu - nabraja Bratuša Juraj.

Roditelji zapravo trebaju dosta dobro prisluškivati svoju djecu u toj dobi i s njima ostvariti odnos povjerenja.

- Da se o tomu razgovara i da, kad se to primijeti, odmah i reagira, da se ne pušta, jer mladi ljudi često će reći da im je nešto dao prijatelj, da je posudilo od nekoga - napominje Bratuša Juraj.

Takvih je razgovora sve manje, upravo zbog društvenih mreža. Statistike govore da obitelji jako malo vremena provode skupa. Dakle, odrasli trebaju krenuti od samih sebe, pa onda kada i dođu do zatvorenih vrata adolescenata i tinejdžera, ipak pokucati i ući unutar svijesti i razgovarati.