Ususret Božiću i novogodišnjim praznicima pripremamo se za razdoblje u kojemu je hrana bitan čimbenik atmosfere ugode, ali je to i doba godine kada je iznimno važna kontrola pri odabiru vrste i količine hrane kako se ne bismo suočili s probavnim problemima i posljedično s kroničnom metaboličkom bolešću, debljinom.

Osjećaji izvan kontrole

Stručnjaci objašnjavaju da je potrebno otprilike 20 minuta da mozak pošalje signal želucu da je pun, a prejedanje se događa kad mozak ne stigne prenijeti tu informaciju. Posljedice su brojne. Ne radi se samo o neželjenim kalorijama, prejedanje izaziva umor jer tijelo svu energiju usmjeri na probavljanje hrane, događa se i nagli skok šećera u krvi, popraćen jednako naglim padom. Kako bismo prekinuli taj začarani krug, važno je osvijestiti pitanje zašto se prejedamo? Svijest o tome zašto se prejedamo – zbog dosade, stresa, nedostatka sna ili tuge – može nam pomoći da sljedeći put donesemo drukčiji izbor. Možemo se prejesti i zato što uživamo u hrani, pa nastavimo jesti iz zadovoljstva, objašnjava američka psihologinja, dr. Susan Albers, autorica devet knjiga o svjesnoj prehrani. "Prije nego što počnete jesti, svakako zastanite i zapitajte se – jedem li zbog neke emocije? Ponekad je samo to dovoljno", savjetuje dr. Albers. Osim toga nije rijetka ni nesvjesna prisila da se mora pojesti svaki zalogaj na tanjuru. Ako smo pogrešno procijenili koliko nam hrane treba za sitost, nastavljamo jesti dok sva hrana ne nestane s tanjura.

Treba razmotriti i utjecaj drugih ljudi s kojima jedemo. Stoga procijenite koliko ste gladni umjesto da slijedite ono što vam netko drugi sugerira. Jedenje iz dosade okidač je broj 1 za bezumno prejedanje. Na primjer, na kauču dok gledamo televiziju ili ako sjedimo za radnim stolom i jedemo jer nam je dosadno. Moramo znati koji su naši okidači, priznati sebi da jedemo npr. jer nam je neka situacija nelagodna. Kako ne biste upali u zamku dosade, prijedlog je ustati i prošetati. Radite li nešto ili razgovarate s nekim dok jedete, nećete obraćati pažnju na to koliko ste pojeli. Ako ste na zabavi sa švedskim stolom, svakako stavite hranu na tanjur i sjednite dok jedete. Tako ćete se moći usredotočiti i upotrijebiti sva osjetila za miris i okus hrane. Vodite računa da ostanete hidrirani i pijete dovoljno tekućine jer ona također može pomoći u kontroliranju apetita.

San može utjecati na to kako jedemo. On je temelj mentalnog zdravlja i pomaže u regulaciji hormona. Čak i nedostatak jednog sata sna može povećati vašu želju za hranom. Nevjerojatno je važno ići u krevet i probuditi se u isto vrijeme, ustajanje u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulaciji apetita.

Razina šećera

Važan je okidač za prejedanje i glad. Šećer u krvi tada je jako nizak. I jedeš sve što ti padne pod ruku jer si previše gladan. Kako bismo spriječili taj osjećaj, trebali bismo jesti redovito i grickati tijekom dana za reguliranje razine šećera. Na dijeti smo, ne sviđaju nam se ograničenja (bez ugljikohidrata, bez šećera) i osjećamo se uskraćeno. Dakle, umjesto da se klonimo sladoleda, popuštamo žudnji i na kraju pojedemo cijelu kutiju. Da bismo to izbjegli, trebamo pažljivo jesti tijekom dana. Ne pokušavajte sebe uvjeriti da biste trebali zanemariti glad. Umjesto toga pobrinite se da jedete zdravu hranu kako biste održali stabilnu razinu šećera u krvi. To će vas spriječiti da se poslije prejedate. I na kraju treba si priznati da svi ponekad, a posebno u vrijeme blagdana, pretjeramo s hranom – i to je sasvim u redu i normalno.