Zeleno lisnato povrće prepuno je hranjivih tvari poput vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa, no treba znati i to da ono može utjecati na djelovanje lijekova koji se koriste za sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka, takozvanih antiokoagulansa, ili razrjeđivača krvi.

Vitamin K

Brojne vrste povrća, poput kelja, špinata, raštike, blitve, kupusa, salate endivije, brokule i prokulica, posebno su bogate vitaminom K, te ga po porciji sadržavaju i više od 100 mikrograma. Jedan od razloga zbog kojih je vitamin K važan jest taj što organizmu služi za koagulaciju krvi ili faktore zgrušavanja, proteine potrebne za stvaranje krvnih ugrušaka. Zgrušavanje krvi automatski je dio reakcije organizma na ozljedu i pomaže u sprječavanju prekomjernog gubitka krvi. Da bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka u pacijenata s određenim medicinskim stanjima, poput, primjerice, fibrilacije atrija, liječnici propisuju lijekove protiv zgrušavanja krvi, koji se još nazivaju antikoagulansima ili razrjeđivačima krvi.

Ustupljena fotografija

Često propisivan antikoagulans je varfarin, koji djeluje tako da blokira enzim koji aktivira vitamin K. Uz manje aktivnog vitamina K oslobađa se i manje faktora zgrušavanja, pa krvni ugrušci nastaju sporije. Kada pacijent koji uzima varfarin iznenada poveća unos namirnica bogatih vitaminom K, poput lisnatoga zelenog povrća, povećanje količine tog vitamina može poništiti učinke lijeka, što u konačnici liječenje čini manje učinkovitim i omogućuje brže zgrušavanje krvi. Ako se količina vitamina K u nečijoj prehrani odjednom smanji i postane vrlo niska, varfarin može postati preučinkovit, čime se povećava i rizik od mogućnega prekomjernog krvarenja. Ključ sprječavanja takvih fluktuacija, kada je posrijedi učinkovitost varfarina jest održavanje dosljednog unosa vitamina K.

“Konzumiranje više ili manje lisnatog zelenog povrća nego što je to uobičajeno iz tjedna u tjedan otežat će mogućnost predviđanja učinka varfarina na zgrušavanje krvi, što bi moglo utjecati na zgrušavanje ili na krvarenje", rekla je Anastasiya Shor, docentica na Farmaceutskom fakultetu Touro u New Yorku. Neke vrste lisnatog povrća sadržavaju više vitamina K od drugih. Primjerice, zelena salata, šparoge i bamija imaju ga od 30 do 75 mikrograma (mcg) po porciji, a u porciji špinata ili kelja ima ga više od 150 mcg.

Ustupljena fotografija

Tjedni unos

Preporučuje se da pacijenti koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi nastoje održavati izvore vitamina K u svojoj prehrani sličnima iz tjedna u tjedan kako bi bili sigurni da će i djelovanje varfarina biti postojano i učinkovito. Da bi izbjegli interakcije lisnatoga zelenog povrća i antikoagulansa, pacijenti koji ih uzimaju kao dio terapije o svojoj bi prehrani, kao i o svim promjenama u tjednom unosu vitamina K u organizam, trebali porazgovarati sa svojim liječnikom. Noviji lijekovi za razrjeđivanje krvi, kao i oni stariji, poput aspirina, djeluju s drukčijim mehanizmom i nemaju ovakvih interakcija. No treba podsjetiti da u nekim slučajevima krvni ugrušci nastaju spontano i kada nema akutne ozljede. Kada se takvi ugrušci pojave u arterijama ili venama, mogu blokirati protok krvi u srce, mozak, pluća i ostale organe te rezultirati stanjem opasnim za život, poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije.