Artritis je zdravstveno stanje koje prouzročuje bol i upalu u zglobovima. Bol se najčešće javlja u rukama, koljenima, kralježnici i kukovima. Budući da ne postoji konkretan lijek za to stanje, važno je i preventivno djelovati. Nedavno je obilježen i Svjetski dan borbe protiv artritisa, koji je prilika da se informiramo o najčešćim upalnim reumatskim bolestima, koje znatno otežavaju kretanje i u nekim slučajevima dovode do invaliditeta. Cilj je osvijestiti javnost o važnosti ranog prepoznavanja reumatskih bolesti te načina prevencije i liječenja. Važno je omogućavanje što zdravijeg starenja i poboljšanje kvalitete života za oboljele, koji zbog posljedica bolesti doživljavaju fizičke i psihičke promjene.

Reumatoidni artritis često se manifestira bolovima, oticanjem i ukočenošću zglobova, što znatno narušava kvalitetu života oboljelih. Simptomi se često javljaju nakon dužeg razdoblja mirovanja, a nepravilno ili nedovoljno liječenje može dovesti do ozbiljnih deformacija zglobova. Najčešće počinje postupno, sa simetričnim zahvaćanjem zglobova šaka i stopala, a poslije i ostalih zglobova. Mogu biti zahvaćeni praktično svi zglobovi, uključujući i male zglobove kralježnice. Uglavnom obolijevaju žene između 35. i 55. godine. Vanjski činitelji, poput bakterijskih ili virusnih infekcija, kirurških zahvata, trauma, porođaja i stresa, u nekih se povezju s početkom bolesti. Kralježnica je obično pošteđena, osim vratnog dijela, posebice zgloba u gornjem dijelu vratne kralježnice. Najčešća je postupna pojava upale zglobova šaka i stopala, s karakterističnom jutarnjom ukočenošću svih zahvaćenih zglobova. Jutarnja ukočenost traje obično duže od sat vremena, nekada i nekoliko sati, ali u početku ili u mirnoj fazi bolesti može biti i kraća. Klinički znaci bolesti uključuju bolnu oteklinu zglobova uz odsutnost crvenila kože i poremećenu funkciju zgloba. Poslije se javlja znatnije ograničenje pokreta u zahvaćenom zglobu, nestabilnost zglobova te deformacije uz propadanje i slabost pripadajućih mišića. Oteklina zgloba najvažniji je rani znak bolesti. Iako je zahvaćenost zglobova klasično simetrična, identični mali zglobovi šaka i stopala ne moraju biti strogo zahvaćeni obostrano. Umjerena vježba može smanjiti bol i poboljšati pokretljivost, a dugotrajno mirovanje često pogoršava stanje. Pravilna prehrana može imati velik utjecaj na tijek bolesti, iako reakcije na određene namirnice variraju od osobe do osobe. Osim fizičke aktivnosti važni su i farmakoterapijski pristupi, a alternativne metode, poput toplih i hladnih obloga, također mogu donijeti olakšanje.