Kardiovaskularne bolesti zahvaćaju srce ili krvne žile. Mogu biti izazvane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i čine približno 32 % smrtnih slučajeva u svijetu. Čimbenici rizika od bolesti srca su različiti, a uključuju i izloženost zagađivačima iz okoliša kao što su onečišćenje zraka, pasivno pušenje, pesticidi i kemijski zagađivači. Osim toga studije su povezale teške metale poput olova, kadmija i arsena s povećanim rizikom od srčanih bolesti, piše Kreni Zdravo. Novo istraživanje potvrđuje da izloženost metalima iz okoliša može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, osobito kroz povećano nakupljanje kalcija u koronarnim arterijama, markera ateroskleroze. Istraživači su mjerili razine metala u urinu sudionika, uključujući neesencijalne metale (kadmij, volfram, uran) i esencijalne metale (kobalt, bakar, cink), a pronašli su sve više dokaza koji povezuju metale poput arsena, olova i kadmija sa srčanim bolestima. Izloženost tim metalima povezana je s kalcifikacijom u arterijama, subkliničkim markerom za aterosklerozu, što objašnjava vezu između izloženosti metalima i kardiovaskularnog rizika. Izloženost određenim metalima, kao što su kadmij, volfram i uran, povezana je s povišenim razinama kalcija u koronarnim arterijama. Nasuprot tome, više razine bakra i cinka bile su povezane sa smanjenom kalcifikacijom. Istraživači su također otkrili više razine metala u mokraći kod starijih sudionika, onih kineskog podrijetla, pojedinaca s nižim stupnjem obrazovanja i stanovnika Los Angelesa, koji su imali znatno više razine volframa, urana, kadmija, kobalta i bakra. Nalazi sugeriraju da bi se određene populacije mogle suočiti s većom izloženošću metalnim zagađivačima na temelju lokacije i načina života. Zato znanstvenici preporučuju mjere kao što su prestanak pušenja, testiranje vode za piće, korištenje pročistača zraka i održavanje prehrane bogate željezom, kalcijem i vitaminima B kako bi se smanjilo nakupljanje metala. Međutim, šira zaštita okoliša i odgovarajući propisi najučinkovitiji su načini za smanjenje izloženosti metalima u cijeloj zajednici.
Zagađivači okoliša, uključujući metale, odavno pridonose riziku od kardiovaskularnih bolesti, pa je ključno provesti javnu politiku za smanjenje onečišćenja okoliša jer točni mehanizmi izloženosti ostaju nejasni. Savjetuje se redovito čišćenje i pranje ruku kako bi se maksimalno smanjila osobna izloženost kućnoj prašini, potencijalnom izvoru metalnih zagađivača.