Razni vitamini pomažu da koža ostane zdrava
Vitamin C povoljno djeluje protiv pigmentacijskih mrlja te pojačava djelovanje krema za sunčanje
Za dobro održavanje kože, naročito ljeti, vitamini su esencijalni. Najpoznatiji vitamini za kožu svakako su vitamini A, C i D, ali i gotovo svaki drugi će na neki način pridonijeti zdravlju organizma, pa tako i kože. Jedan od najjačih prirodnih antioksidansa, vitamin C, poznat je po svojoj ulozi u sintezi kolagena. Protein kolagen sudjeluje u održavanju strukture i čvrstoće, a gubitak kolagena rezultira starijim i opuštenijim izgledom kože.
Zeleno povrće
Vitamin C sprječava nastanak oksidativnog stresa, eliminacijom djelovanja slobodnih radikala obnavlja funkciju vitamina E, djeluje protiv pigmentacijskih mrlja nastalih na koži te pojačava djelovanje krema za sunčanje. Namirnice bogate vitaminom C su agrumi, kupus, kelj, brokula, paprike i ananas. Osim za ispravnu funkciju vida, vitamin A ili retinol nužan je za zdravlje kože i sluznica. Namirnice bogate vitaminom A su tamnozeleno povrće, mrkva, jaja, jetra, razni sirevi, losos i tuna.
Vitamin D jedan je od vitamina koje naše tijelo može samo sintetizirati, ali uz pomoć Sunčeva UV zračenja, i zato je umjereno izlaganje suncu nužno. Vitamin D može se naći u mlijeku i mliječnim proizvodima, sirevima, lososu, tuni, jajima i gljivama. Vitamin E ima jako antioksidacijsko djelovanje i brani kožu od UV zračenja i stresa. Namirnice bogate vitaminom E su orašasti plodovi, avokado, mango, kivi i losos. Biotin je popularan za potporu zdravlja kože. Sadrže ga jaja, kelj, banane, gljive, jetra i orašasti plodovi.
Odmor
Čim primijetite da Sunčeve zrake ulaze u prostorije vašeg stana ili kuće, odmah spustite rolete. U dijelovima stana koji se nalaze s hladne strane, u koje sunce ne udara izravno, podignite rolete, otvorite prozore i pustite svježi zrak unutra. Riječ je o unutarnjem i vanjskom hlađenju, osobito tijekom vrlo vrućih dana. Svakodnevni poslijepodnevni odmor dobra je navika po kojoj mediteranski ritam života odudara od sjevernjačkog. Popodnevna siesta praktičan je način izbjegavanja najgorih dnevnih vrućina, no to nije jedina njegova dobrobit. Veliko istraživanje provedeno svojedobno u Grčkoj pokazalo je da je u osoba koje svako popodne odrijemaju mogućnost za smrtnost od srčanih bolesti niža 37 posto, a u onih koje odrijemaju povremeno niža je 12 posto. Jednako je važno voditi računa o tomu da u organizam tijekom dana unosite dovoljno vode ili druge tekućine. Starije će osobe možda zaboraviti piti tekućinu jer u tolikoj mjeri ne osjećaju žeđ, pa ih je potrebno na to podsjetiti. Svi oni koji su prisiljeni raditi vani i provoditi dane na vrućini, poput radnika koji popravljaju prometnice ili tramvajske tračnice, moraju stalno voditi računa o tomu da piju puno tekućine. I mladi se moraju paziti vrućine i unositi dovoljno tekućine u organizam. Fizičku aktivnost i sportove na otvorenom treba izbjegavati u najtoplijem dijelu dana te ih provoditi rano ujutro ili kasnije navečer, najbolje u nekom sjenovitom dijelu.