Istraživanja pokazuju da oni koji redovito idu na godišnje odmore smanjuju rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto. Kvalitetan odmor od velikog je značenja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor znatno smanjiti te simptome.

Dva tjedna

Istraživanja pokazuju da oni koji redovito idu na godišnje odmore smanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 posto. Osim toga smanjuju se i rizici od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora reflektiraju se na bolje raspoloženje, razinu energije, općenito zadovoljstvo, zdravlje i razinu napetosti. Prema istraživanjima o efektima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da je na godišnjem odmoru tek nakon otprilike tjedan dana, osmog dana. Stoga su dva tjedna odmora nekakav minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. Od tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost. Ako to nije moguće, i odmori u obliku kraćih rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka. Pozitivni efekti redovitih kraćih odmora mogu poslužiti kao zamjena za godišnji odmor, ali samo privremeno. Primjerice, kratko, trodnevno putovanje može smanjiti percepciju stresa i sniziti razinu kortizola, hormona stresa.

“Nemojte misliti da će inače zdrav način života nadomjestiti previše rada i neodlazak na odmor. Najmanje tri tjedna odmora godišnje vjerojatno će vam pomoći da živite dulje", naglasio je profesor Timo Strandberg sa Sveučilišta u Helsinkiju. Čini se da su češći godišnji odmori imali izravan pozitivan učinak na smrtnost.

Opuštanje

Jedan je od glavnih zaključaka da su pozitivne promjene vidljive bez obzira na trajanje odmora. Nakon iščekivanja cijele godine za odlazak na toliko željeni odmor, višemjesečnih priprema i planiranja kamo otići i što raditi, brojni se tijekom njega ne mogu “isključiti” iz poslovnih i drugih obveza, ostaviti ih za sa sobom i uživati. Studije su povezale provođenje manje vremena na telefonu s opuštenijim odmorom. Iako se ponekad mogu činiti kao gubljenje dragocjenog vremena, upravo su kvalitetan san i opuštanje važni faktori oporavka organizma, a povezani su i s dugotrajnijim pozitivnim efektima odmora. Promjena mjesta boravišta je ključna. Ponekad se teže “iskopčati” iz radnog okruženja i obveza kada ostajemo u svakodnevici. Mnogi nemaju za odlazak na more, no i sam odlazak na bazene ili nekamo u prirodu sa sendvičima utječe na promjenu rutine i dojam da smo doista na odmoru. Što više takvih aktivnosti, prije će naš mozak shvatiti da je ovo vrijeme odmora.