Ljubičasti luk, biljka iz roda Allium, iznimno je ljekovita i zdrava. Svojim antioksidativnim vrijednostima obogaćuje brojna jela. Zahvaljujući njegovu blagom okusu, najčešće se dodaje sirov u salate ili sendviče, dok se, primjerice, žuti luk češće koristi za pirjanje i prženje. Ljubičasti luk sadrži dvaput više antioksidansa od drugih vrsta luka. Može se pohvaliti obiljem antocijanina, koji mu daju prepoznatljivu crvenkastu do zagasitoljubičastu boju. Bogat je i sumpornim spojevima, poput dialil sulfida, koji pomažu proizvodnji aminokiseline cisteina, koji može pomoći gubitku kilograma, čišćenju organizma i prevenciji karcinoma. Od vitamina, crveni luk sadrži K, B6 i C, a kada je riječ o mineralima, u njemu su kalcij, kalij, magnezij, mangan i krom. Najviše antocijanina (više od 75 posto) i kvercetina (oko 20 posto) sadržano je u gornja dva sloja crvenog luka, pa zato prilikom pripreme vrlo tanko gulite ovu vrstu luka. Najzdravije je konzumirati ga sirovog.

Zaštitit će i osnažiti vaše srce i krvne žile. Naime, njegovi moćni sumporni spojevi djeluju tako da snižavaju trigliceride u krvi. Flavonoidi, poput kvercetina, pomažu razrjeđivanju krvi te sprječavaju stvaranje plaka na stjenkama arterija, kao i formiranje krvnih ugrušaka. Poznato je da kvercetin snižava i krvni tlak te smanjuje rizik od srčanog udara i koronarne srčane bolesti. Zahvaljujući bogatstvu antioksidansa, svakodnevnom konzumacijom ljubičastog luka možete osnažiti imunitet i znatno smanjiti rizik od karcinoma. Neki od tih antioksidansa su vitamin C i flavonoidi, koji se mogu naći u bobičastom voću. Kvercetin i polifenoli, poput antocijanina, snažno suzbijaju štetno djelovanje slobodnih radikala te na taj način sprječavaju nastanak i širenje karcinoma u organizmu.

Kvercetin ima i protualergijsko djelovanje, a pomaže i u prevenciji napadaja astme. Ovaj je luk odličan saveznik vašeg zdravlja i kad je u pitanju dijabetes. Obiluje kromom koji djeluje tako da snižava razine šećera u krvi te povećava staničnu osjetljivost na inzulin. T.K. n