Primamljivom aromom i originalnim okusom kava je uspjela osvojiti cijeli svijet. Ispijanje prve jutarnje kave za mnoge je najvažniji ritual na početku dana. Ono što možda niste znali jest činjenica da taj aromatični napitak, koji je za mnoge pravi mali energetski stimulans, ima mnogo zdravstvenih prednosti. Osim što ima stimulativno djelovanje, zasigurno niste znali da umjerena konzumacija kave, a to je količina od približno tri šalice dnevno ili oko 300 mg kofeina – čini dobro vašem zdravlju.

Navika ispijanja kave u Hrvatskoj ima već dugu tradiciju. Hrvati su poznati po ljubavi prema kavi. Dan koji počinje bez omiljenog gutljaja kave za prosječnog kavoljupca u Hrvatskoj gotovo je nezamisliv. No svatko ima svoje preferencije kada je u pitanju ritual ispijanja kave. Pogledamo li šire od Lijepe Naše, postoje određene činjenice ili preferencije među drugim narodima kao što je ona da Talijani vole piti kavu s nogu, Kubanci u krugu obitelji i prijatelja, a Meksikanci uz mnoštvo začina. Vođeni tim predrasudama i znatiželjom provedena je anketa na De’Longhi društvenim mrežama i doznalo se što vole kavoljupci u Hrvatskoj. Kavoljupci su otkrili kako prvu jutarnju kavu najviše vole popiti na miru. I tu su jednoglasno odlučili da ih nimalo ne privlači ispijanje kave kako to rade neki drugi – na putu do posla ili odredišta. Ispijanje kave im je toliko drago da to rade više puta dnevno, čak 91 % kavu pije nekoliko puta u danu dok samo 9 % to radi samo ujutro. Kada je doba dana u pitanju, 87 % radije bira jutro za uživanje u kavi, a samo 13 % kavu radije pije poslije ručka.

Kavopije više vole kavu s mlijekom (94 %) nego sa šlagom (6 %). Čak 71 % njih kaže da kavu pije zbog opuštanja, a 29 % zbog druženja. Ipak, većina kavopija, njih 58 %, više voli kavu popiti u društvu nego da to rade sami. Svugdje je lijepo, ali kod kuće je najljepše vrijedi i kada je ispijanje kave u pitanju jer 72 % ispitanika više voli piti kavu kod kuće. No, što mislite, jesmo li kao i Talijani više za espresso ili ipak radije pijemo cappuccino? Ispitanici su se ipak odlučili za cappuccino. Njih 58 % odabralo je cappuccino dok je 42 % odabralo espresso.

Kava sadrži vrlo kompleksnu mješavinu kemijskih komponenti – u njoj se nalazi više od 800 različitih aromatičnih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Oni koji se odnose na dobro poznatu aromu nastaju tek nakon prženja zelenih zrna kave. Glavna psihološki aktivna supstanca u kavi je alkaloid kofein, koji se ponaša kao blagi stimulans središnjeg živčanog sistema (CNS) i uklanja pospanost i umor. Kofein se prirodno nalazi u lišću, zrnima ili plodovima više od 60 biljaka, uključujući zrna kave i kakaa, sjeme koke i lišće čajeva, koja se i koriste za pripremu popularnih kola-napitaka, kave, čaja i čokolade. Iz probavnog trakta resorbira se brzo, već nakon 15 do 30 minuta. Djeluje individualno različito dugo, u prosjeku od pet do šest sati. Šalica kave, ovisno o jačini, može sadržavati od 20 do 100 mg kofeina.

Kofein privremeno ubrzava rad srca, podiže krvni tlak i stimulira rad pluća. Također, kofein ubrzava bazni metabolizam i proizvodnju urina. Efekti kofeina razlikuju se od osobe do osobe. Kod nekih može izazvati nesanicu ili glavobolju već nakon jedne šalice, dok kod drugih ispijanje više šalica prolazi bez ikakvog efekta. Previše kofeina može rezultirati uznemirenošću, mučninom, glavoboljom, napetošću, problemima u spavanju i srčanom aritmijom. Kofein povećava lučenje želučane kiseline (posebice kada je kava popijena na prazan želudac). Ograničenje dnevnog unosa kofeina trebale bi imati osobe sa srčanim bolestima i hipertenzijom, kao i one koje pate od glaukoma. Također, djeca ne bi trebala piti kavu i popularne kola-napitke. {embed_infobox_gray}247401{/embed_infobox_gray}