Kopriva raste posvuda, u vrtovima, šumama i pokraj ceste. Listovi su joj jestivi te se koriste za pripremu juha, sokova, čaja te tinkture. Sasvim zasluženo ubraja se u jednu od korisnijih i popularnijih ljekovitih biljaka. Uporaba koprive vrlo je raznolika - koristi se sok, lišće, izdanci, korijen i sjemenke. U farmaceutskoj industriji koristi se uglavnom lišće. Kopriva svoju ljekovitost duguje svom sastavu. Lišće koprive sadrži gomilu vitamina: K, B1, B2, C, karotenoide i mnoge druge, a također i alkaloide, flavonoide, klorofil, pantotensku i mravlju kiselinu, mineralne soli željeza, bora, titana, nikla, bakra i mangana. Zahvaljujući takvom sastavu, tinktura koprive poboljšava zgrušavanje krvi, potiče povećanje hemoglobina i količine eritrocita te pridonosi generalnom stanju krvožilnog sustava organizma. Zbog obilja klorofila kopriva ima stimulirajući i tonizirajući učinak na strukturu stanica.
Pri oralnoj uporabi kopriva ubrzava izmjenu tvari te snižava razinu šećera u krvi. Pri vanjskoj uporabi, klorofil stimulira epitelizaciju, što čini koprivu korisnom kod liječenja rana, ekcema, opeklina i ozeblina. Fitoncidi koprivi daju dezinfekcijski i deodorirajući učinak. Zbog velike količine fitoncida, u drevna su vremena u lišće koprive umatali meso i ribu kako bi ih što duže održali svježima. Ljekovita svojstva koprive protežu se i na detoksifikacijski i antioksidativni učinak koji pomaže kod nekih alergija, osobito onih koje se manifestiraju na dišnim putevima. Kopriva sadrži i glutamin, esencijalnu aminokiselinu koja ima blagotvorni učinak na rad mozga.

Listovi koprive se beru do kolovoza te ih je nakon branja potrebno osušiti na zraku. Svi nadzemni dijelovi koprive koriste se za pripremu soka od koprive. Za branje koprive preporučuje se upotreba kožnih rukavica, ili onih s gumenom zaštitom. Koristiti se mogu i obične gumene rukavice. Velik broj osoba žali se kako ih je kopriva uspjela opeći čak i kroz rukavice. Ako se ne želite opeći, dobro se zaštite. Možete na ruke prvo staviti medicinske rukavice (bijele uske), a potom i jedan par debljih rukavica. Kopriva se upotrebljava i u tekstilnoj industriji, koristi se za proizvodnju žute boje, kao ekstrakt u šamponima za kosu, za pripremu raznih jela (juha), pomaže u suzbijanju lisnih uši koje predstavljaju veliki problem voću, koristi se kao hrana za svinje i zečeve.
Kopriva sadrži znatnu količinu mineralnih tvari (prije svega željezo), acetilkolin, mravlju kiselinu, vitamine, klorofil, enzime i određene supstance koje snižavaju količinu šećera u krvi. Od listova koprive pravi se ljekoviti čaj koji koji utječe na lučenje mokraće, a djeluje pozitivno i kada je riječ o zdravlju prostate. Također, listovi koprive su jestivi te ih se može kuhati, jesti na salatu, ili praviti juhu od njih. Ljekovita svojstva koprive ogledaju se u njenom posebnom sastavu. Kopriva sadrži vitamine A, C i B, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i natrij, sve esencijalne aminokiseline. Osim toga, kopriva sadrži i spojeve koji djeluju antioksidativno, sprječavajući djelovanje slobodnih radikala koji štetno djeluju na stanice. Ponekad se od listova koprive priređuju tekućine i alkoholni pripravci za jačanje kose, a u prodaji su i šamponi za pranje kose.