Vrtna kiselica je biljka koja se može naći na livadama, ali i bez problema uzgojiti u vlastitu vrtu jer nema nikakvih zahtjeva. Moguć je uzgoj čak među grmljem jer podnosi sjenovita mjesta. Vrlo se lako razmnožava samoosjemenjivanjem. Preporučljiva su dva do tri sijanja zaredom u razmaku od četiri do šest tjedana počevši od kraja ožujka. Sjetva je moguća u kasno proljeće. Nekada su je smatrali gotovo čudotvornom biljkom protiv infekcija, groznice, skorbuta i trovanja.

Stari narodi obilno su je koristili i u kulinarstvu, a u pripremi juha, salata i povrtnih priloga te u pripremi jakih čajeva vrtna kiselica je nezamjenjiva. Ima visok udio oksalne kiseline koji je čini blago otrovnom i zato njezin unos mora biti umjeren. U malim količinama je bezopasna. Čisti krv, jača, osvježuje i umiruje organizam. U literaturi pučke medicine za kiselicu piše: "Ona jača tek, čisti krv, pospješuje probavu te regulira menstruaciju", ujedno predstavlja prirodno ljekovito sredstvo, kojim se pomaže kod unutarnjih i vanjskih bolesti.

Obična kiselica, kiseljak ili velika kiselica druga su imena u uporabi za biljku kiselicu. Ona se spominje u zapisima starog Rima kao ljekovita i jestiva biljka. Kneipp za kiselicu kaže da nije samo dobar lijek, već i izvrsna hrana za bolesnike jer čisti i popravlja krv. U Njemačkoj je kiselica omiljeno povrće. Kiselica je trajna biljka koja naraste i do metar visine s uspravnom stabljikom, uzdužno izbrazdana, crvenkasta. Listovi su duguljasti, kopljasti, streličasti, mesnati na gornjem dijelu naizmjenično prirasli uz stabljiku, dok su donji na dugim peteljkama. Cvjetovi su sitni i dvodomni, crvenkasto-zeleni i tvore metlice na vrhu stabljike. Plod je sjajno tamne boje. Kiselica ima mnogo vrsta i sve su one sličnog djelovanja. Vrijeme cvatnje joj je u svibnju i kolovozu. Miriše po travi, a okus joj je osvježavajući, kiselkast. Raste na livadama, pašnjacima, u blizini naselja i u vrtovima pretplaninskog i planinskog područja. Sabire se mlado lišće koje se rabi za jelo, cvijet za vrijeme cvatnje, kao i gornji dio biljke u cvatu, koje valja sušiti na toplom i zračnom mjestu u hladu. Sjeme također treba sušiti na toplom mjestu. Korijen vadimo u jesen i sušimo na toplome mjestu.

Kiselica čisti, jača, osvježuje i umiruje cijeli organizam, a izvana uljepšava. U literaturi pučke medicine za kiselicu piše: "Ona jača tek, čisti krv, pospješuje probavu te regulira menstruaciju", ujedno je prirodno ljekovito sredstvo kojim se pomaže kod unutarnjih i vanjskih bolesti. Zapadna pučka medicina rabi kiselicu u liječenju akni, bolesti bubrega i jetre, zatim za kožne bolesti, čišćenje krvi, srčane bolesti, kod komplikacija želudca, manjka C vitamina, za pražnjenje crijeva, protiv crijevnih nametnika, kod krvarenja i za pojačano izlučivanje mokraće. Ljekovito bilje s kojim se kiselica miješa: bazga, jaglac, gospina trava, kopriva, maslačak, stolisnik. Sadrži vitamin C od 40 do 80 mg, šećer, masti, željezo, klorofil, karotenoid, kalijev oksalat, oksalne kiseline i tanin.

Osobe sa slabim funkcijama kao i komplikacijama jetre i žuči, s aktivnim čirom na želudcu i slabog želudca ne bi smjele uzimati kiselicu. Kiselicu moraju izbjegavati uzimati osobe oboljele od gihta, reume, artritisa kao i osobe sklone stvaranju kamenaca jer sadrži dosta oksalne kiseline. Mladi listovi predstavljaju lijek za anemiju, jer sadrže dosta topivog organskog željeza, skorbut, jer obiluje vitaminom C. Liječenje je vrlo jednostavno. Mladim zgnječenim listovima masira se zubno meso ili se žvaču. Sprječava upalne procese bronha, sinusa, grla, kože i kod gripe. Svježi sok izvrsno pomaže kod svih upalnih procesa, rana, lišajeva i akni. Koristi se za grgljanje, ispiranje i mazanje oboljelih mjesta. Čaj od cijele osušene biljke rabi se za detoksikaciju krvi i cijelog organizma, bolesti želudca i crijeva, anemiju, jače mokrenje, reguliranje mjesečnog ciklusa, liječenje raznih kožnih nečistoća. Sjeme ove biljke zaustavlja proljeve, umiruje bolove u trbuhu i zaustavlja krvarenje.

{embed_infobox_gray}250812{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}250813{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}250814{/embed_infobox_gray}