Šajkača na glavi, crveni jelek prebačen preko ramena. Žuti opanci koje su nosili na nogama nisu baš potpuno tradicionalni, no kada su se začuli prvi taktovi kola, složno su krenuli plesati, sitan vez, nogu pred nogu...

- Ovo su Milutin i Dragutin, moji novi prijatelji. I oni plešu moravac bolje od mene. Puno bolje, objašnjavao je u kameru srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u snimci kojom je nedavno svoje simpatizere pozivao na skup u Beogradu. No unatoč nošnji i prilično vještom plesu, Dragutin i Milutin nisu Srbi. Oni su Kinezi. K vragu, nisu u stvari ni Kinezi, oni su roboti načinjeni u Kini.

Novi smjer robotike

Iako je Vučić dvojicu humanoidnih robota viših tek nešto iznad metra predstavio kao srpske robote, riječ je u stvari o novom trendu koji uzima sve više maha diljem svijeta. Humanoidni roboti koji po svojoj »fizionomiji« podsjećaju na ljude, koji imaju glavu, tijelo, dvije ruke i dvije noge, roboti koji su do prije nekoliko godina bili vidljivi samo u SF filmovima, danas nisu nepoznata stvar. Procjenjuje se kako ih je tijekom prošle godine načinjeno oko 15 tisuća, mahom u Kini. Ovaj broj bez ikakve sumnje do sada se već desetak puta povećao, a humanoidni roboti se najčešće nalaze u bolnicama i domovima za starije gdje rade na dostavi lijekova, pomoći pri podizanju pacijenata i pratnji korisnika. Sve ih je više i u hotelima i restoranima gdje su zaduženi za recepciju, posluživanje i informiranje gostiju, a u ponekim muzejima vode interaktivne izložbe i prezentacije.

Robotske ruke u industriji, posebice u automobilskoj industriji odavno su prisutne, no humanoidni roboti predstavljaju potpuno novi smjer robotike. A forma u kojoj oponašaju ljude sasvim je razumljiva. Humanoidni roboti razvijaju se za svijet koji je stvoren za ljude. Stepenice, vrata, alati, automobili, čak i tipkovnice više nisu nesavladiva prepreka. Robot koji ima dvije ruke i dvije noge može koristiti gotovo sve što već sada postoji i što je namjenjeno ljudima, i to bez posebnog preuređenja prostora. U ovome trenutku pri razvoju humanoida najveći problem predstavlja ljudska šaka. Upravo oko nje danas se vodi velika tehnološka utrka jer precizni pokreti prstiju predstavljaju jedan od najvećih izazova robotike.

Analitičari predviđaju kako će upravo humanoidni roboti biti sljedeća »vruća roba«, proizvod koji je sada nezamisliv, a kojega će uskoro gotovo svatko posjedovati. Baš kao što su pametni telefoni do početka 2007. bili predmet kojega se moglo vidjeti samo na malom ekranu, i to u »Zvjezdanim stazama« kada bi Spock trebao nešto javiti kapetanu Pickardu. Danas ovaj tekst možda čitate na pametnom telefonu kojeg svatko od nas ima u džepu. Slična stvar se dogodila i s računalima. Do sredine devedesetih bili su gotovo nepoznati, skupi i glomazni, a danas su dio svakodnevnog kućanstva. Električni automobili? Ista stvar. I stoga ne treba sumnjati kada analitičari tvrde da će gotovo svako kućanstvo za desetak godina imati humanoidnog robota, baš kao što danas ima perilicu posuđa.

PIXABAY

Da taj scenarij nije nedostižan, pokazuje i cijena ovih uređaja. U ovome trenutku humanoidni robot košta dvadesetak tisuća dolara, no prije nekoliko mjeseci pojavio se i novi oblik poslovanja. Dugoročni najam. Za mjesečnu pretplatu od oko 500 dolara, korisnici u SAD-u već sada mogu imati svog robotskog kompanjona. Kalifornijska tvrtka 1X planira do kraja ove godine ponuditi tržištu humanoida NEO, specifično razvijenog za kućanstva, a upravo pretplatu vode kao glavni prodajni kanal.

- Puno će ljudi kupiti NEO, ali pretplata značajno smanjuje početne troškove i robota čini dostupnim prosječnom kućanstvu. Uz to, s pretplatom su naši korisnici sigurni da uvijek imaju najnoviju vrstu robota, a to je tehnologija koja se nevjerojatno brzo razvija. Kada robota kupite, teško ćete ga prodati nakon nekoliko mjeseci jer je već zastario u odnosu na nove modele. No uz pretplatu mi mijenjamo humanoide našim korisnicima čim se stvori neki bitniji napredak, kaže Dar Sleeper, potpredsjednik 1X-a.

Sada humanoidni roboti namijenjeni kućanstvima mogu obavljati jednostavnije poslove poput usisavanja i pospremanja sobe, donošenja predmeta po koje ih se pošalje, mogu puniti perilice posuđa ili pomagati starijim ukućanima u kretanju. No najveći izazov u ovom trenutku nije mehanika, već umjetna inteligencija. Robot mora razumjeti koncept neurednog i nepredvidivog doma. Mora sam prepoznati što je prljavo, što pripada hladnjaku, što ide u perilicu posuđa, a što treba baciti u smeće. Treba znati da čarapa koja leži na podu nije smeće, kao da ni dječja igračka koja leži u kutu sobe ne pripada u kantu. Mora shvatiti da šalica koja polupopijena stoji na stolu još uvijek nije za perilicu posuđa jer je domaćica samo otišla do druge sobe gdje je zaboravila naočale. To je znatno složeniji zadatak od strogo definiranih poslova poput donošenja pojedinog predmeta u kućanstvu ili pak rad u tvornici gdje su uvjeti strogo kontrolirani.

Razvojem umjetne inteligencije i ovaj će problem vjerojatno biti riješen, a procjenjuje se kako će za manje od deset godina, do 2035., humanoidni roboti imati status kakvog danas imaju robotski usisavači. Nema ih svako kućanstvo, ali nisu ni rijetkost.

Proizvodna scena

Proizvodna scena humanoidnih robota prilično je jasno podijeljena. U tehnološkom smislu lideri su američki proizvođači poput Tesle, Figure AI-a, Agikity Roboticsa iki Boston Dynamicsa. No proizvodne brojke su nešto drugo. Najviše humanoidnih robota na svijetu danas proizvode kineske tvrtke poput Unitree-a, AgiBota ili Fourier Inteligencea. Kineske tvrtke proizvode oko 90 posto svih humanoidnih robota koji se danas isporučuju diljem svijeta.

Čak su i kineski proizvođači prije nekoliko mjeseci prigrlili poslovni model najma humanoidnih robota, i to ne samo u Kini već i na stranim tržištima. AgiBot danas nudi najam humanoidnih robota u čak 17 zemalja, među kojima su i neke od zemalja Europske unije poput Njemačke, Španjolske, Francuske ili Italije. Hrvatska još uvijek nije na popisu država u kojoj su AgiBotovi roboti raspoloživi za najam no tvrtka posljednjih mjeseci posebno intenzivira mrežu europskih partnera pa ni ovo tržište nije isključeno.

UNSPLASH

Doduše, kineski proizvođači ne ciljaju na kućanstva kao svoje primarne korisnike usluga, već na tvrtke. Imati robota za recepcijom hotela, ili na štandu tijekom neke izložbe na velesajmu za veliki je broj kompanija pitanje prestiža. I signal da tvrtka prati tehnološke trendove. I zato je najam AgiBotovih robota znatno skuplji od najma NEO koji će se pojaviti krajem godine u Kaliforniji. Cijena najma AgiBotovih humanoidnih robota za posebne prilike, poput izlaganja na sajmu, je oko 2.000 eura na dan.

Proizvođači humanoidnih robota vjeruju kako je uporaba njihovih »pulena« u kućanstvima ili restoranima samo početak, samo prvi segment cijelog spektra poslova koje bi humanoidu u relativno bliskoj budućnosti mogli obavljati. Ovi bi roboti nalik čovjeku uskoro mogli preuzeti neke teške, zamorne i opasne poslove koje danas obavljaju ljudi. Treba postaviti vanjsku jedinicu klime na sedmom katu zgrade? To će, umjesto majstora opasanog sigurnosnim pojasom učiniti humanoid. Potrebno je variti spojeve unutar velike cijevi pri visokoj temperaturi? Umjesto majstora zavarivača u cijev će se uvući humanoid. Počinje berba jagoda na velikoj plantaži? Humanoidni robot to će obaviti bez obzira na vrućinu, kišu ili doba dana ili noći. Sve će jagode složiti u gajbe i utovariti ih u hladnjaču koja će se ujutro pojaviti na farmi.

Više nije pitanje hoće li humanoidni roboti postati dio naše svakodnevice, već kada će se to dogoditi. Stručnjaci smatraju da bi humanoidni roboti mogli proći isti put kao osobna računala. Sedamdesetih godina bila su rezervirana za laboratorije, devedesetih su stigla u urede, a danas ih gotovo svako kućanstvo ima barem jedno. Ako se sadašnji razvoj nastavi, mnogi procjenjuju da bi se sličan scenarij mogao dogoditi i s humanoidnim robotima tijekom sljedećeg desetljeća.