Europska komisija objavila je novu studiju o pronalazivosti raznolikog europskog kulturnog sadržaja u digitalnom okruženju, nastalu u sklopu EU Work Plana za kulturu 2023. – 2026.

Dokument analizira kako publika danas dolazi do kulturnih sadržaja online, s posebnim naglaskom na ulogu platformi, kuriranja sadržaja i sustava preporuka. U fokusu istraživanja nalaze se ponajprije glazbeni i izdavački sektor. Istraživanje pokazuje da je glazbeni sektor danas gotovo potpuno oblikovan streaming servisima. U izvještaju se navodi da su upravo platforme poput Spotifya, Deezera, Apple Musica i YouTube Musica postale glavni kanal distribucije, ali i ključni filtar kroz koji publika dolazi do nove glazbe. Vidljivost novih izdanja sve se više oblikuje kroz algoritamske preporuke, uredničke play liste i obrasce korisničkog ponašanja. No tu su i problemi. Manji, nezavisni i lokalni izvođači teže dolaze do publike s obzirom na velike kataloge i izvođače s jačim promotivnim budžetima. Automatizirani sustavi preporuka često favoriziraju sadržaj s većim angažmanom, čime se dodatno učvršćuju postojeći trendovi popularnosti, dok nišni i jezično specifični repertoari ostaju manje vidljivi. Dodatni izazov predstavlja i neprestani rast AI-generirane glazbe.

Digitalno okruženje snizilo je prag ulaska na tržište: objavljivanje glazbe nikad nije bilo jednostavnije, no konkurencija za pažnju slušatelja nikad nije bila veća. U takvom okruženju važnu ulogu i dalje imaju koncerti, festivali, mediji, preporuke zajednice i društvene mreže (TikTok i Instagram), neglazbene platforme (Fortnite, Twitch) koje često služe kao prvi korak prema široj vidljivosti. Europska glazba danas ima veći potencijal dosega nego ikada prije, ali njezina prisutnost u digitalnom prostoru sve više ovisi o pravilima platformi. Upravo zato pitanje pronalazivosti postaje jedno od ključnih kulturnih pitanja suvremene glazbene industrije.