U Osijeku je u organizaciji udruge ICARUS Hrvatska i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku (AUKOS) počeo dvodnevni skup pod nazivom 6. nacionalni Topoteka dani u Hrvatskoj. Domaćin je AUKOS, a cilj je skupa razmjena iskustva i povezivanje topotekara i zainteresiranih za njihov rad, upoznavanje s novostima u radu Topoteka platforme te predstavljanje Topoteka zbirki javnosti.

Margareta Turkalj Podmanicki, predstojnica Centra za kulturnu baštinu AUKOS-a, objašnjava da je Topoteka digitalna platforma koja se na europskoj razini bavi digitalizacijom, očuvanjem i prezentacijom kulturne baštine.

- Naš Centar i AUKOS imaju dvije Topoteke, Osječka Tvrđa i Kulturna baština istočne Hrvatske, koje ovom prigodom predstavljamo, a osim nas tu su i gosti iz drugih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja koji prezentiraju svoje projekte - kaže naša sugovornica. Dodaje da su primjerice osječke Topoteke prije svega rezultat rada profesora i studenata, ali i partnera, suradnika i lokalne zajednice. Uključiti se mogu i građani, ako imaju materijale koji su vrijedni za objavljivanje na Topoteci.

Vlatka Lemić, predsjednica udruge ICARUS Hrvatska, pojašnjava da je Topoteka međunarodna suradnička digitalna platforma koja je nastala prije deset godina u okviru jednog projekta Europske unije, a danas je najveća u Europi.

- Na njoj je objavljeno 530 zbirki iz 23 države, ima više od 2,5 milijuna zapisa i mi smo jako ponosni da u Hrvatskoj ima više od 35 takvih zbirki, a Osječka Tvrđa je bila jedna od prvih. Topoteka je zamišljena kao platforma na kojoj se mogu u virtualnom obliku objaviti sjećanja i brojni drugi sadržaji. Tu sudjeluju brojne ustanove, škole, udruge i svi oni koji žele prezentirati svoju lokalnu povijest u virtualnom obliku i to pokazati javnosti. Cilj je bio napraviti alat na kojem se mogu virtualno objaviti različiti dokumenti, fotografije, stare snimke i tako sačuvati lokalnu povijest - ističe Vlatka Lemić.

Dodaje da nakon deset godina platforma i dalje živi, a dobila je i brojne nagrade Europske unije kao uspješni suradnički model koji može angažirati lokalnu zajednicu. U Hrvatskoj Topoteke rade osnovne i srednje škole, fakulteti, muzeji, zavičajne i povijesne udruge, a zanimljive primjere mogli smo čuti na ovom skupu. Rezultat tog rada su izložbe, monografije, različite aktivnosti i projekti, primjerice Topoteka Vinkovačke jeseni ili Topoteka Elektroslavonija Osijek.

- Ideja je napraviti platformu za građansku povijest u kojoj svi mogu sudjelovati te angažirati zajednicu da zajednički sačuva ono čega više nema, bar virtualno - objašnjava Lemić.

Između ostaloga, uz već navedene Topoteke, čuli smo kako funkcionira Topoteka Međimurje, Topoteka Baština Hrvata u Srbiji mnoge druge.