GISKO: predavanje "Kult Svete braće Ćirila i Metoda na slavonskom prostoru: od glagoljskih tragova do Strossmayerove vizije" održat će prof. dr. sc. Milica Lukić.
GISKO
GISKO

Predavanje Milice Lukić o ćirilometodskoj baštini Slavonije

U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2026., Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u srijedu, 21. listopada, s početkom u 18 sati, u prostoru Studijske čitaonice, organizira predavanje “Kult Svete braće Ćirila i Metoda na slavonskom prostoru: od glagoljskih tragova do Strossmayerove vizije”, koje će održati prof. dr. sc. Milica Lukić.

Sveta braća Ćiril i Metod, slavenski apostoli i tvorci prvoga slavenskog pisma, glagoljice, već stoljećima zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i vjerskoj baštini. Predavanje prati kako se njihov kult oblikovao i živio na slavonskom prostoru, koji se u javnosti rijetko povezuje s glagoljaštvom. Polazi od manje poznatih glagoljskih tragova u Slavoniji i Srijemu, koji svjedoče da ćirilometodska baština nije bila ograničena na primorske krajeve. Zatim se zaustavlja na 19. stoljeću i liku đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U njegovim pastirskim poslanicama i kulturnoj djelatnosti ćirilometodska ideja postaje temelj šire vizije: crkvenoga zbližavanja, slavenske uzajamnosti i hrvatskoga narodnog i kulturnog preporoda. Predavanje završava osvrtom na suvremene oblike te baštine u slavonskom kraju, od obilježavanja blagdana do glagoljice u javnom prostoru. Tako pokazuje da ćirilometodska tradicija ostaje živ dio regionalnoga identiteta.

Prof. dr. sc. Milica Lukić redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Kao paleoslavistica i paleokroatistica stručnjakinja je za noviju povijest hrvatskoga glagoljaštva, posebice hrvatsku Cyrillomethodianu u 19. st. i ćirilometodsku ulogu biskupa Strossmayera. Suradnica je na projektu Politike regionalnih identiteta u slavonskoj književnosti (FFOS). Također, posvećena je popularizaciji i promidžbi hrvatske glagoljske baštine.