Vinkovački rođeni Brođanin, osječki professor emeritus Filozofskoga fakulteta i qourumaški autor Goran Rem te autorica distopijskog proznog petoknjižja, inače AUKOS-ova doktorica i interdisciplinarna komunikologinja, Paula Rem sudionici su postmodernog izvanrednoga projekta Ožigosane zbirke kolektiva poštne umetnosti (The Marked Collection of the Mail Art Collective) vodeće slovenske konceptualne umjetnice Lele B. Njatin.

Ona je krenula 1980-ih u paralelni nastup s umjetničkom scenom Neue Slowenische Kunst, a svoj je novi i prvi postav trogodišnjeg međunarodnog kolektivnog mail art rada sa 23 suautora iz devet zemalja otvorila u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu.

- Ova se skupna izložba, Obilježena zbirka Mail Art kolektiva, temelji na tradiciji mail arta i projekta Westeast (1978. - 1985.), uz sudjelovanje 23 međunarodna autora iz Danske, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Švedske. S autoricom koncepta i postava te suautoricom svih 23 radova, nakon naših galerijskih razgovora tijekom protekle tri godine, u Institutu autorskim i pozvanim izlaganjem, nastupa prvo sama Lela B. Njatin svojim plenarnim udjelom, zatim zagrebački multimedijalac konceptualnog rada Vlado Martek, također docent književne umjetnosti Branko Čegec, koji je i jedan od sudionika Westeasta, te autori dviju znanstvenih studija o Westeastu, Paula Rem i Goran Rem – pojasnila je kuratorica izložbe Janka Vukmir, zagrebačka free lance kustosica.

Lela B. Njatin uvodno je pročitala esej koji naglašava da je ukupni rad postavljen – protiv: Ovaj mail art zajedničkim potpisima je protiv globalnog destruktivnog nihilizma – i citatno izlaže Kolektiv, strukturu koja je još od 80-ih zakrivena i osporena suvremenim individualizmom neoliberalne intonacije, neoliberalizmom koji nasilno traži kompetitivnost i odbija produljeni konstruktivizam, napose umjetnosti, napomenula je Lela B. Njatin, a Branko Čegec je zahvalio autorici koncepta na ponovnom osvjetljavanju autorskih strategija i radova konceptualizatora Westeasta – Francija Zagoričnika, kod kojega je, kako kaže, i osobno susreo energiju kreativnosti i višekratnim dolascima i komunikacijama.

Paula Rem dodala je da je s najintenzivijim poštovanjem primila poziv Lele B. Njatin na suradnju jer je poglavito riječ o potpunoj analognoj radnoj strukturi, aktiviranju najfizičkije autorske geste rada rukom pri oblikovanju “pisma” samog Rada.

- U okolnostima u kojima je nova UI tehnologija plagiranja postala globalno dominantno dopuštena i dapače promicana čak i na mjestima koja bi morala najstrože misliti o modusima izvornog istraživanja u svim vrstama ne samo humanistike nego i društvenih studija, ovaj je rad čuvar privatne, male, manualne, najosobnije autorske geste, izvorne humanistike, zapravo samog problemskog ili kritičkog mišljenja – rekla je Paula Rem.

Goran Rem podsjetio je kako je Westeast bio nevjerojatno kreativno veliko polje suradnje, mjesto suautorskog prostora nekoliko stotina autora iz cijelog svijeta, koje je Zagoričnik - najpojedinačnijim osobnim art-pismima svakome pojedinačno - okupio u “posljednjem mogućem” globalnom nastupu “art concrete”.

- Zagoričnik je taj uredničko-kustosko-prirediteljski rad izveo kao golemu i realno svjetsku autorsku ovjeru afirmacije, apstrakcije, humora, humanističke vedrine. Time je, kao i kod Zagoričnika, ovdje riječ o komunikološkoj poeziji koja se nimalo paradoksalno “žigoše” na naš globalni komunikacijski poraz, na odstup Čovjeka pred ‘Mašinom’ – rekao je Goran Rem.

Autorici koncepta i komunikacijskog Rada, Leli B. Njatin svoj su suautorski rad supotpisali i autori: Miha Avanzo, Viktor Bernik, Miłosz Biedrzycki, Klaus Groh, Matjaž Hanžek, John Held, Niels Lomholt, Milenko Matanovič, Vlado Martek, Peter Mlakar, David Nez, Paula i Goran Rem, Johannah Rodgers, Edward Sanders, Klara Sax, Nina Slejko Blom i Conny Blom, Bálint Szombathy, Andrej Tišma, Slaven Tolj, Rudi Uran.

Izložbu se može pogledati u zagrebačkoj galeriji Instituta za suvremenu umjetnost, a uskoro kreće u druge srednjoeuropske institucije sličnih strategija koje njeguju najfiniju postmodernu gestu, pa će još osam zemalja našega okružja vidjeti nove konkretne postave te izložbe, dodaje Goran Rem.