Početkom 2026. objavljena je povijesna studija povjesničarke Ljiljane Dobrovšak, s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, pod naslovom “Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla”, čiji su nakladnici STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj.

U knjizi je autorica dala sintetski pregled pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 1870-ih pa sve do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U toj iscrpnoj studiji sveobuhvatan je pregled uloge izdvojenih židovskih poduzetnika i industrijalaca koji su imali nemjerljiv utjecaj na začetke industrijalizacije u Zagrebu, Osijeku, Belišću, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Koprivnici, Slavonskoj Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Dubrovniku, Đakovu, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ludbregu, Našicama, Novoj Gradišci, Pakracu, Rijeci, Splitu i Virovitici.

U sklopu Mjeseca židovske kulture u Knjižnici Muzeja Slavonije u Osijeku predstavile su je autorica, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, i povjesničarka, dr. sc. Ana Rajković Pejić, a na početku su okupljene pozdravili dr. sc. Marina Vinaj, voditeljica odjela knjižnice Muzeja Slavonije, i Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek.

- Važnost knjige koju je povjesničarka Ljiljana Dobrovšak napisala očituje se u nekoliko činjenica. Prva se odnosi na to da je povijest industrije u posljednjih 30 godina prilično zanemareno historiografsko polje. Možemo ju promatrati i kao svojevrsni prekid kontinuiranog ignoriranja proučavanja razvoja industrije, čime je ona izuzetno važan doprinos cijeloj novoj generaciji povjesničara koji se okreću proučavanju industrije, industrijske baštine i radničkog pokreta. Druga stvar, koja je, po meni, s obzirom na vlastiti istraživački interes još važnija, jest to što je autorica naglasak stavila na ljude – na one koji su izgradili radničke hale i postrojenja, postavili temelje industrijalizacije, a samim time i modernizacije, od sredine 19. st. pa gotovo sve do Drugoga svjetskog rata. Otkrila je njihove sudbine i životne putove koji su ih oblikovali. Zbog toga je ova knjiga mnogo više od jednostavnog, linearnog narativa o industriji i tvornicama - rekla je Rajković Pejić.

U svim gradovima i mjestima koje knjiga obuhvaća Židovi su imali svoje vjerske zajednice, doselivši se krajem 18. i početkom 19. stoljeća, te su nakon stjecanja prvog kapitala pokretali prve manufakturne radionice ili/i tvornice manjeg opsega, od kojih su neke preživjele do današnjih dana, kao što je Tvornica Kraš.

- Kad govorimo o židovskom kapitalu, većina industrije grada Zagreba do 1941. imala je ili vlasnike ili dioničare Židove. Slično je za Osijek. Od kraja 19. stoljeća sve do početka Drugog svjetskog rata iza najvećih je osječkih industrija stajao židovski kapital. I ne samo što je stajao, Židovi su bili pokretači industrije - rekla je autorica u uvodu predstavljanja knjige, koja je nastala “slučajno”, kad se inicijalno pripremala za pisanje jednog kataloga. No to nije klasična znanstvena knjiga.

- Ona ima znanstveni aparat, no rađena je za šire čitateljstvo. Ja sam obradila povijest industrije kroz ljude, kako bi se vidjelo da su te židovske obitelji koje su živjele na prostoru Hrvatske živjele sa svojim gradovima. Nisu oni došli samo kako bi pokrenuli posao, oni su došli ovdje živjeti. Nisam htjela opteretiti čitatelje ogromnim bilješkama, nego sam željela da dođu u dodir s obiteljima o kojima pišem - objasnila je autorica, koja je autorica knjige “Povijest osječkih Židova” i “Židovi u Srijemu”, u kojima je također, između ostalog, obradila temu industrije.

- U dijelu opisanog vremena Osijek je čak prednjačio pred Zagrebom. Osijek je bio veliki industrijski centar krajem 19. stoljeća i sve do ulaska u Kraljevinu Jugoslaviju. Pokretači velikog dijela te industrije bile su upravo židovske obitelji - kaže autorica.