Punih 46 godina nakon objave prvog izdanja, zagrebački izdavač Stilus domaćim je čitateljima donio novo izdanje veličanstvene i kultne knjige “Kozmos” Carla Sagana.

U odnosu na izvorno izdanje, knjiga je obogaćena predgovorom koji je prošle godine napisala Ann Druyan, direktorica NASA-ina projekta “Međuzvjezdane poruke Voyager” i suautorica kultne televizijske serije “Kozmos”, kao i uvodnim tekstom Neila deGrassea Tysona, jednog od najpoznatijih američkih astrofizičara. Tyson ističe kako je upravo Saganov “Kozmos” bio knjiga koja ga je kao mladića osamdesetih godina toliko oduševila da ga je usmjerila prema astrofizici, u kojoj je kasnije postao jedan od vodećih svjetskih autoriteta.

Razum i emocije

“Sagan je znanstvene teme neprestano ispreplitao s poviješću, antropologijom, umjetnošću i filozofijom, otkrivajući nam po prvi put kako i zašto bismo trebali prigrliti sve one načine na koje znanost prožima i obogaćuje našu kulturu”, piše Tyson u predgovoru.

Na više od 400 stranica teksta, uz stotinjak fotografija, Carl Sagan spaja razum i emocije stvarajući veličanstvenu knjigu u kojoj govori o najvrjednijim osobinama ljudskog roda. Pokazuje kako neutaživa želja za znanjem i otkrivanjem nepoznatog pokreće razvoj čovječanstva na svim područjima. Zahvaljujući golemom znanju i iznimnoj sposobnosti da ga približi širokoj publici, Sagan je napisao svojevrsnu bibliju popularne znanosti o svemiru. Taj impresivni kompendij vodi čitatelja od nastanka Zemlje i života na njoj, preko razvoja čovječanstva, društvenih uređenja i velikih geografskih otkrića, pa sve do osvajanja Mjeseca i prvih robotskih misija prema planetima Sunčeva sustava.

“Otkad postoje ljudska bića, tražili smo svoje mjesto u svemiru. U djetinjstvu naše vrste (kada su naši preci pomalo dokono zurili u zvijezde), među jonskim znanstvenicima antičke Grčke, pa i u naše doba, bili smo opčinjeni pitanjem: Gdje se nalazimo? Tko smo? Ustanovili smo da živimo na jednom beznačajnom planetu najobičnije zvijezde zagubljene između dva spiralna kraka, na periferiji jedne galaktike koja je član malog jata galaktika, skrivenog u zaboravljenom kutku svemira u kojem ima daleko više galaktika nego ljudi na Zemlji”, piše Sagan.

UNSPLASH

Razmišljajući o budućnosti i mogućim susretima s izvanzemaljskim civilizacijama, dodaje: “Nijedan od tih svjetova neće biti poput Zemlje. Malo će ih biti nastanjivih, mnogi će samo ostavljati dojam da su nastanjivi. Većina će izgledati vrlo lijepo...”

Ljudska znatiželja

Koliko je Sagan u svojim predviđanjima bio u pravu, danas je još uvijek nemoguće sa sigurnošću reći. No, analogija koju povlači između velikih geografskih otkrića i svemirskih istraživanja pokazuje koliko je vjerovao u ljudsku znatiželju i sposobnost pomicanja granica. Kao što je ljudima srednjega vijeka bilo nezamislivo da iza poznatog svijeta postoje čitavi kontinenti, tako se i današnje granice svemira postupno pomiču pred novim otkrićima. Čovjek, dakle, može dosegnuti ono što se nekoć činilo nemogućim. Ostaje samo pitanje hoće li taj napredak zaustaviti neutaživa žeđ za profitom koja istodobno razara naš planet i ozbiljno ugrožava budućnost čovječanstva.

Sagan je opasnosti koje čovjek predstavlja vlastitom planetu jasno prepoznavao još 1980. godine, kada je napisao:

“Mi remetimo stanje na našem jadnom planetu na ozbiljne i protuslovne načine. Postoji li opasnost da životna sredina Zemlje krene u smjeru planetnog pakla Venere ili potpuno ledenog doba Marsa? Najjednostavniji je odgovor da to nitko ne zna... U svom neznanju mi nastavljamo gurati i vući po starom, zagađivati atmosferu i pustošiti kopno, zaboravljajući pritom činjenicu da su dugoročne posljedice uglavnom potpuno nepoznate.”

Te je riječi Carl Sagan zapisao prije 46 godina, a danas zvuče možda i aktualnije nego u vrijeme kada su nastale. Malo se toga promijenilo - štoviše, mnogi će reći da je stanje još ozbiljnije. Upravo zato novo izdanje “Kozmosa” nije samo povratak jednog od najvažnijih popularnoznanstvenih klasika, nego i podsjetnik na to koliko čovjek može postići kada znanje, razum i poštovanje prema prirodi stavi ispred kratkoročnih interesa.