Knjiga "Mitologija Slavena", istaknutog poljskog povjesničara - medievista Aleksandera Gieysztora (1916. - 1999.), koju je krajem prošle godine u hrvatskom prijevodu Slavena Kalea objavila izdavačka kuća Fortuna, predstavljena je u Klubu osječke knjižare Nova.

Kronike i izvještaji

Originalno naslovljena "Mitologia Słowian", knjiga se temelji na usporedbi i analizi dostupnih povijesnih izvora i narodne predaje kako bi rekonstruirala staroslavensku mitologiju. Gieysztorov rad ključan je za razumijevanje poganskih vjerovanja Slavena jer nudi sustavan pristup proučavanju ove teme, povezujući arheološke nalaze s pisanim izvorima i folklornim materijalom. Autor je primijenio komparativnu metodu, uspoređujući podatke iz raznih povijesnih izvora, kao što su kronike i izvještaji iz ranog srednjeg vijeka, s arheološkim nalazima i kasnijom folklornom baštinom.

DANIJEL MIKLIĆ

Središnji dio knjige posvećen je najvažnijim božanstvima: Perunu kao bogu groma i nebeskog poretka, Velesu kao njegovu suparniku i gospodaru podzemlja te raznim regionalnim božanskim likovima čija se imena i funkcije razlikuju među slavenskim skupinama. Gieysztor pokazuje kako se mitološki model temelji na suprotstavljenim načelima neba i zemlje, reda i kaosa, suše i vode - bipolarnom strukturnom obrascu koji oblikuje i mit i društveni poredak.

- Pred nama je doista prevažna knjiga koja će produbiti znanja o našim kulturnim iskonima i praobrascima, koji se od praindoeuropskoga vremena preko praslavenskoga, staroslavenskoga pa pojedinačnog slavenskoga sve do dana današnjega čuvaju i postoje u našoj suvremenosti. U vrijeme kada je izišla, najprije 1982., a onda u drugom izdanju 1986. godine, "Mitologia Słowian" bila je pravi bestseler. Dopunjeno treće izdanje iz 2018. godine, prema kojemu je uvelike napravljen hrvatski prijevod, krenulo je od popularne i došlo do prave znanstvene literature zahvaljujući, naravno, uredničkim zahvatima te neobjavljenim tekstovima Aleksandera Gieysztora, koji su uvršteni u ovo izdanje, a u knjizi je i čak 906 akribičnih bilježaka - rekla je prof. dr. sc. Milica Lukić.

Cilj je knjige rekonstrukcija poganskog religijskog sustava Slavena, koji je bio slabo dokumentiran, ali je imao velik utjecaj na kulturu i identitet. Gieysztorovo djelo postalo je standardno i nezaobilazno za svakoga tko se bavi slavenskom mitologijom, pružajući detaljan uvid u vjerovanja i rituale prije pokrštavanja.

I kao udžbenik

“Mitologija Slavena" u prvom je redu namijenjena znanstvenoj zajednici u okviru humanističkih i društvenih znanosti: filolozima, povjesničarima, etnolozima, folkloristima, kulturnim antropolozima, kulturolozima i dr. Također, može poslužiti i kao udžbenik - priručnik u visokoškolskoj nastavi, posebice na kolegiju Slavenska mitologija, ali i obrazovanoj široj zainteresiranoj javnosti, onima koji se zanimaju za slavensku kulturu i njezine početke, pa onda i nacionalnu kulturu i njezina izvorišta, drevnu (pra)slavensku religiju i kultove, slavenski panteon, mitološka bića, kao i onima koji traže inspiraciju za pisanje književnih tekstova temeljenih na toj problematici, a može poslužiti i kao izvor inspiracije za druga područja umjetnosti.

- Znatiželjni hrvatski čitatelj u knjizi će prepoznati imena mnogih božanstava i mitoloških bića za koje je čuo, a možda i nije, ali neka od njih pojavljuju se u djelima naše najpoznatije književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Duga zajednička prošlost očuvana u običajima slavenskih naroda omogućila nam je da putem rada Aleksandera Gieysztora bolje shvatimo praslavenske korijene. Pisana pitko, "Mitologija Slavena" razumljiva je za svakog budućeg čitatelja, a prateća znanstvena aparatura i bilješke daju joj znanstvenu ozbiljnost za sve one kojima bi mogla poslužiti kao polazna točka za daljnja izučavanja sveslavenske mitologije - kazao je doc. dr. sc. Josip Jagodar.