Nova knjiga Igora Gajina “Čudo kvadrata, magija oblačića” o čaroliji stripa
ELENA LUKIĆ
24.4.2026., 18:42
AUKOS:

Nova knjiga Igora Gajina “Čudo kvadrata, magija oblačića” o čaroliji stripa

Ljudi su zasićeni lokalnim temama koje ih svakodnevno okružuju, pa traže bijeg u izmišljene svjetove

U okviru Noći knjige u knjižnici AUKOS-a predstavljena je nova knjiga Igora Gajina, “Čudo kvadrata, magija oblačića”. Riječ je o zbirci kulturoloških eseja i intermedijalnih studija o stripu kojim se, između ostalog, pokušava upozoriti na važnost stvaralačkog procesa pojedinih strip-autora. Uz autora su sudjelovali i Vjekoslav Đaniš, Anđela Vidović te Goran Rem.

- Naslov se odnosi na ključne elemente stripa po kojima ga prepoznajemo; smještanje sličica u kvadrat i oblačići u kojima se nalazi tekst koji likovi izgovaraju ili misle. Knjiga je nastala kao dio dugogodišnje suradnje s Vjekoslavom Đanišem, urednikom magazina za strip “Kvadrat”, koji izlazi više od 30 godina, a dogurao je i do 50. broja. Kao suradnik, povremeno sam pisao tekstove za “Kvadrat” i s vremenom ih se nakupilo, pa je predložio da ih ukoričimo. Uz magazin, on objavljuje i stručnu ediciju o stripu, niz knjiga u kojima su zastupljeni teorija i povijest stripa, možda i jedinu takvu biblioteku o stripu u Hrvatskoj - objašnjava Gajin.

Knjiga daje odgovor na pitanje zašto je magija stripa i dalje tako popularna unatoč drugim, naizgled atraktivnijim medijima.

- Još od uspona popularne i vizualne kulture, od televizije i kina pa sve do suvremenih digitalnih medija i umjetne inteligencije, stalno se najavljuje kraj knjige. Međutim, zanimljivo je da se rijetko govori o “smrti stripa”. Strip i dalje ima svoju industrijsku proizvodnju. Postoji komercijalni strip, poput onoga koji objavljuju DC i Marvel, ali i autorski, umjetnički strip koji završava u knjižarama i pronalazi svoju publiku među zahtjevnijim čitateljima. Što se tiče strip-industrije u Hrvatskoj, situacija je pomalo problematična. Imamo kvalitetne autore, ali pitanje je koliko imaju prostora za kontinuiran i stabilan rad, pa su uglavnom usmjereni prema stranom tržištu. Danas to i nije toliki problem zahvaljujući online suradnjama, stoga mnogi autori iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Srbije rade za velike svjetske izdavače poput Marvela - govori.

Noć knjige kao nacionalna kulturna manifestacija koja se održava na Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja), pokrenuta je upravo s ciljem poticanja čitanja, promicanja knjige i skretanja pozornosti na položaj književnosti u društvu.

- Situacija je prilično teška jer knjiga je kod nas oduvijek u pomalo nezavidnom položaju. Iako su možda pretjerane priče o njezinoj “smrti” jer ona nikako da nestane, činjenica je da je riječ o malom tržištu, ograničenom kulturnom prostoru i relativno slaboj kulturi čitanja. Zbog toga su i potencijali i kapaciteti prilično skromni. Čak imamo i svojevrsni trend da su ljudi skloniji više pisati nego čitati, a zapravo nemamo ni odgovarajuću publiku koja bi to primila. Posuđivanje u knjižnicama jasno pokazuje da se više poseže za svjetskom nego domaćom književnosti. To se donekle može objasniti time što su ljudi zasićeni lokalnim temama koje ih svakodnevno okružuju, pa traže bijeg u izmišljene svjetove, umjesto da se ponovno suočavaju s onim što već gledaju kroz vijesti - zaključuje Gajin.