Davor Ljubić u izvedbi na Dorinom klaviru
Strauss i Dora u dijalogu glazbe: Našice spojile bečki valcer i slavonske elegije
Našice su zapravo jedan biser europskog kulturnog kruga koji treba konstantno isticati
U Dvorcu Pejačević u Našicama, u organizaciji Hrvatsko-austrijskog društva za njegovanje kulture i gospodarskih odnosa Zagreb i uz kreativnu suradnju sa Zavičajnim muzejom Našice i Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku (AUKOS) te Muzičkom akademijom u Zagrebu (MUZA), održana su dva iznimna kulturno-glazbena događaja koja spajaju projektne koncepcije hrvatsko-austrijskih veza i baštine na temu “Bečki valcer i slavonske elegije” - Johann Strauss mlađi i Dora Pejačević u dijalogu glazbe.
Okrugli stol
Ovaj jedinstveni povijesni glazbeni dan otvoren je Okruglim stolom uz znanstveno-umjetnički dijalog u Višenamjenskoj dvorani Dvorca Pejačević s renomiranim panelistima, izv. prof. dr. sc. Damirom Šebom s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku – AUKOS, Silvijom Lučevnjak, prof. ravnateljicom Zavičajnog muzeja Našice i kustosicom te voditeljicom Povijesnog i Kulturno-umjetničkog odjela te dr. sc. Josipom Zelićem, predsjednikom Hrvatsko austrijskog društva (HAD) Zagreb, a moderatorica okruglog stola bila je Melita Husnjak, mag. cult., kustosica, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Muzeja i doktorandica povijesti umjetnosti. Okrugli stol je na zanimljiv i pristupačan način razmatrao kulturni i glazbeni dijalog hrvatske i europske glazbene tradicije uz društveni kontekst povijesnog i suvremenog prostora, ostavštine i angažmana. Ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak naglasila je kako izravne poveznice Dore Pejačević i Johanna Straussa mlađeg zapravo ne postoje, ali je ovaj okrugli stol baš zbog toga razmatrao poneke kulturne doticaje između Našica, Slavonije i baštine Dore Pejačević:
- Zapravo smo kroz okrugli stol razmatrali sve ono što je ovaj kraj nekada značio i što nam je donijelo to bivanje u zajedničkoj državi s Bečom kao prijestolnicom i te nekakve utjecaje koje je bečka carska i kraljevska prijestolnica imala na ove krajeve Europe. Pričali smo o tome kako se može njegovati i nositi ta zajednička glazbena baština iz vremena u kojem je živjela jedna iznimno važna glazbena obitelj kakva je Pejačević – rekla je Lučevnjak te dodala kako se na okruglom stolu govorilo o našičkom dvorcu te razmatralo pitanje gdje su Našice na toj kulturnoj europskoj sceni i zaključilo se kako je upravo Dora Pejačević donijela Našicama da budu itekako poznate i cijenjene kao povijesne glazbene sredine Europe.
- Naš Dvorac Pejačević ima Spomen-sobu Dore Pejačević u kojoj se nalaze eksponati vezani uz Dorin život, dijelovi pokućstva iz njezine sobe, obiteljske fotografije i dokumenti, notni zapisi, dokumentacija o koncertima i malobrojni sačuvani predmeti iz posjedstva obitelji Pejačević. Posebno su vrijedni klavir i mramorno poprsje “Tuga” iz 1906. godine, koje se nekad nalazilo u njezinoj sobi. Posebno mi je drago da je upravo u toj sobi održan najveći dio ovog događaja, što su sudionici posebno pohvalili i podijelili osjećaje, kako su rekli, kakve nigdje nisu imali - rekla je Lučevnjak.
Panelist, izv. prof. dr. sc. Damir Šebo s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku – AUKOS naglasio je kako je ovaj događaj, a posebno okrugli stol promocija baštine Dore Pejačević u poveznici s austro-ugarskim kulturnim krugom.
- Našice su zapravo jedan biser europskog kulturnog kruga koji treba konstantno isticati. Naša osnovna misao vodilja na ovom okruglom stolu zapravo je bila da zajedno sa Zavičajnim Muzejom ovoga grada i Hrvatsko-austrijskim društvom oživimo sjećanje na Doru Pejačević, koja je i danas u tom europskom kulturnom krugu važna skladateljica, jer i današnji skladatelji oživljavaju njezine simfonije i sva djela, a glazbenici umjetnici ih redovno izvode. Zato je važno da smo danas ovdje kako bismo pokazali da je Dora naša, iz naše Slavonije i da smo iznimno ponosni na nju - rekao je Šebo.
Nakon okruglog stola održan je grandiozni operni gala koncert, i to u glazbenoj dvorani Dvorca Pejačević s renomiranim glazbenicima i gostima uz kvalitetan koncertni repertoar.
- Iako nemamo tehničkih uvjeta za jednu pravu operu, posebno smo sretni što možemo našim sugrađanima pružiti jednu ovako iznimnu i veliku glazbenu priču, to su dakle samo ulomci iz nekih sjajnih opernih i drugih glazbenih brojeva. Važno je istaknuti kako umjetnici doista vole doći u prostor našeg dvorca koji je obilježen glazbom Dore Pejačević jer mi imamo priliku ponuditi muziciranje u autentičnim prostorima na instrumentu koji je Dora svirala – o opernom dijelu programa - rekla je Lučevnjak. Fantastičan operni koncert održali su vrhunski umjetnici, Katarina Kikić Marić, sopran, solistica Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i Luciano Batinić, bas, nacionalni prvak Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu uz klavirsku pratnju pijanista Davora Ljubića, umjetničkog savjetnika iz MUZA-e Zagreb. Umjetnici su izveli poznate arije, poput ulomaka iz opere ‘’Tosca’’ Giacoma Puccinija i ‘’Don Carlo’’ Giuseppea Verdija, bilo je tu i arija Mozarta, Chopina i Mascagnija, a pijanist Davor Ljubić na Dorinu klaviru izveo je nekoliko njezinih i skladbi Johanna Straussa mlađeg.
Umjetnici su bili posebno oduševljeni izvedbama u domu Dore Pejačević.
- Ja sam prvi put ovdje u ovom prekrasnom dvorcu i mogu reći da sam oduševljen i da je zasigurno poseban osjećaj ovdje pjevati. Isprobali smo obje dvorane koje su nam ponuđene da izvedemo svoje arije, obje su posebne i u njima odiše poseban glazbeni izričaj, a mi smo za nastup isključivo srcem odabrali dvoranu gdje je Dora svirala i gdje se nalazi baš njezin klavir. Nadam se da je publika uživala jer mi doista jesmo – rekao je Luciano Batinić, bas, nacionalni prvak Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Na Dorinom klaviru
Pijanist Davor Ljubić imao je posebno emociju izvodeći Dorine skladbe na njezinu klaviru.
- Duboko sam udahnuo prije sjedanja za Dorin klavir, a kada sam počeo svirati, jednostavno sam se prepustio i uživao. Osjećaj je jedinstven svirati na klaviru jedne od najvećih pijanistica u povijesti, uz njezinu fotografiju, meni je to izgledalo kao da sam svirao zajedno s njom. Zahvalan sam na ovoj prigodi, koja će mi vječno ostati u sjećanju - rekao je Ljubić.
Voditelj projekta i producent, dr. sc. Josip Zelić, predsjednik Hrvatsko-austrijskog društva, konzultant za menadžment umjetnika, kazališni producent i član Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU), bio je posebno sretan boravkom u Našicama i mogućnošću organizacije ovog događaja baš u Dorinu domu.
- Naša udruga postoji od 1991. i jedna smo od najstarijih u Hrvatskoj koja se bavi kulturnom razmjenom i prezentiranjem sinergije hrvatske i austrijske kulture koja je neraskidiva. Ovo je jedan od naših projekata, jedan mikrododatak kojim dokazujemo nevjerojatno golemu ukupnu, ali i glazbenu povijest Slavonije kojoj je posebno značenje dala briljantna skladateljica Dora Pejačević. Zato smo u Našicama u njezinu domu, uz njezin instrument i uz njezinu dušu kako bismo sve ovo prikazali – rekao je Zelić te istaknuo na koji je način u ovom projektu povezana Dora s Johannom Straussom mlađim.
- Johan Strauss mlađi bio je veliki skladatelj koji je djelovao na području Austro-Ugarske, u sklopu koje su bile Našice, a kad povežemo golemo značenje njega i Dore Pejačević u kulturi i glazbi upravo u to vrijeme, dobijemo posebnu veličinu glazbene povijesti. Posebno mi je drago što smo u Našicama napravili ovu priču i zahvaljujem ravnateljici Silviji Lučevnjak na pozivu i sjajnoj suradnji - zaključio je Zelić.