Predstavljena povijesna knjiga Srećka Tomasa o našoj domovini: Povijesne je istine pronašao u Hrvatskom listu
O 1000. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva u Slavoniji, Baranji, Srijemu i šire
U Klubu knjižare Nova predstavljena je knjiga "Croatia kralja Tomislava - Proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. prema Hrvatskom listu" autora Srećka Tomasa. Sunakladnici knjige su Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" i Slavonska udruga Hercegovaca u Osijeku.
Kulturna baština
Na promociji su sudjelovali Marina Vinaj, Srećko Tomas, Ivan Trojan, Antun Tucak, Dražen Kušen i Marko Eljuga, a u ime Grada Osijeka obratio se i Antonio Lozančić.
- Velika mi je čast sudjelovati na promociji povijesne knjige o našoj domovini u ime gradonačelnika Ivana Radića. Prošle smo godine u Perivoju kralja Tomislava obilježili 1100 godina Kraljevstva Hrvatske. Bilo je doista svečano, a ovo je točka na i te obljetnice. Knjiga ne predstavlja 1000 godina državne suverenosti, već govori kako se povijesne istine ne smiju zaboraviti, da se moramo brinuti o njima i učiti sve buduće naraštaje o našoj kulturnoj baštini. Grad podržava projekte kojima jačamo naš integritet i podrijetlo jer da bismo radili na budućnosti gdje će temelj biti ljubav prema domovini i naše zajedništvo, moramo biti dobro upoznati s našom povijesti - ističe Lozančić.
Kada je Hrvatski sabor proglasio 2025. godinu Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, prof. dr. sc. Srećko Tomas odlučio je istražiti kako se obilježila 1000. obljetnica. Sve odgovore pronašao je u Hrvatskom listu, preteči Glasu Slavonije.
- Najprije sam otišao u Državni arhiv u Osijeku. Dali su mi jednu kutiju na kojoj je pisalo "Odbor za proslavu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u Osijeku". Kutija je bila debela, u nju je moglo stati tisuću dokumenata. Otvorim je, a unutra samo jedan tiket od tombole za tu proslavu. Dakle, dokumenata nije bilo, iako je predsjednik odbora bio tadašnji gradonačelnik, dr. Vjekoslav Hengel. Gdje su ti dokumenti nestali i tko ih je uklonio, doista ne znam, ali to me potaknulo da počnem pretraživati novine. Prvi je bio Hrvatski list i ondje sam naišao na mnoge podatke o proslavi tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u svim mjestima u Slavoniji, Baranji, Srijemu i šire. Osobito je bila dobro obrađena proslava u Osijeku. To je bio poticaj da na jednom mjestu prikupimo i složimo sve članke koji obrađuju proslavu tisućite obljetnice te da to bude dostupno u arhivima, knjižnicama, na fakultetima i u knjižnicama srednjih škola, kako bi studenti i učenici mogli doći do toga gradiva i upoznati se s time kakvo je to teško vrijeme bilo - započinje Tomas.
Progon članova
Nakon Prvog svjetskog rata hrvatski je narod u Kraljevini SHS počeo gubiti identitet koji je imao u bivšoj Ugarsko-Hrvatskoj Kraljevini. Započeli su progoni jer se nastojalo stvoriti jedan narod i jedan jezik, a tome se hrvatski narod protivio.
- Ljudi koji su pokrenuli Hrvatski list u ime Narodne hrvatske zajednice u Osijeku stalno su nastojali pokazati da hrvatski narod treba imati svoju samostalnost ili bar ravnopravnost. Zbog toga su bili proganjani. List, kao i svi drugi nezavisni listovi, bio je pod stalnim pritiscima, što me je dodatno potaknulo na istraživanje. Posebno je značajna 1925. godina, kada je proglašena Obznana protiv Hrvatske republikanske seljačke stranke. Time su svi njezini zastupnici i vijećnici proglašeni nevažećima, a započeo je progon članova i simpatizera Hrvatske seljačke stranke, kao i svih onih za koje je radikalni režim posumnjao da su joj bliski. U takvim okolnostima održana je velika i svečana proslava u Osijeku, i to tijekom dva dana, 5. i 6. srpnja 1925. godine. Tom je prigodom posađena spomen-lipa u tadašnjem Gradskom vrtu, koji je preimenovan u Perivoj kralja Tomislav, održane su razne priredbe, svečanosti i govori, a cijeli je događaj imao snažno nacionalno i simboličko značenje - govori Tomas.
U takvim je okolnostima hrvatski narod ipak osjećao svoj identitet i nije htio pokleknuti radikalnom režimu.
- Knjiga je objedinila sve te proslave na jednome mjestu. U njoj se sada mogu sagledati sve proslave u Slavoniji, Srijemu i Baranji, pa čak i u tadašnjem Zemunu, Mitrovici, Subotici te u Bosni i Hercegovini. Ona pokazuje na koji su način bili proganjani i politički i kulturni djelatnici te u kakvim su okolnostima djelovali i upravo u tome vidim njezinu vrijednost – ne samo u prikazu svečanosti nego i u širem povijesnom kontekstu u kojem su se one odvijale - zaključuje Tomas. n
