Stepski je mamut glavna atrakcija Muzeja vučedolske kulture
Povod je 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Sl. Brodu
U Muzeju vučedolske kulture otvorena je gostujuća izložba "Doba leda i vatre". Riječ je o multidisciplinarnoj izložbi koja paleontološkim i arheološkim nalazima s područja brodskog Posavlja interpretira najvažnija globalna zbivanja tijekom posljednjeg ledenog doba, pružajući posjetiteljima uvid u prirodne aspekte tog razdoblja.
Organizirana je u povodu 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu, jednog od najvažnijih i najprepoznatljivijih eksponata nekadašnjeg stalnog postava Muzeja brodskog Posavlja.
- Ovdje se zapravo radi o geološkom razdoblju gornjeg pleistocena, koje se poklapa s paleolitikom, najdužim arheološkim, kulturnim i biološkim razdobljem u povijesti čovjeka. Izložba kao središnji eksponat predstavlja lubanju i kljove stepskog mamuta, ali i ostale ledenodobne životinje koje su naseljavale naše prostore tijekom posljednjeg ledenog doba. Lubanja i kljove stepskog mamuta ujedno su i najznačajniji nalaz mamuta u Hrvatskoj. Analizom starosti dobiven je podatak da je stepski mamut živio prije otprilike 96 tisuća godina, a istraživanja provedena na mjestu nalaza pružila su pouzdan okvir za tumačenje klimatskih i okolišnih uvjeta u kojima je živio. Tako znamo da je obitavao u močvarnim okolišima s povremenim jačim i slabijim protokom vode te umjerenom klimom - objašnjava autorica izložbe Ivana Maruščak, viša kustosica Prirodoslovnog odjela Muzeja brodskog Posavlja.
Stepski mamut desetljećima je bio simbol muzeja i prvo sjećanje na njega mnogih generacija posjetitelja. Tijekom Domovinskog rata stalni je postav muzeja uklonjen, a ovaj iznimno vrijedan paleontološki nalaz pohranjen je u muzejsku čuvaonicu, gdje je ostao izvan pogleda javnosti više od trideset godina. Izložba "Doba leda i vatre" bila je prilika da se taj jedinstveni nalaz ponovno predstavi javnosti u svjetlu novih znanstvenih spoznaja. Tijekom posljednje restauracije, 2021. godine, napravljena je analiza starosti nalaza, koja ga smješta u gornji pleistocen, odnosno u posljednje toplo razdoblje prije završetka posljednjeg ledenog doba.
- Pleistocensko razdoblje u geološkoj prošlosti Zemlje obilježeno je dramatičnim izmjenama ledenih i međuledenih stadija, razvojem čovjeka i njegovim ovladavanjem vatrom te velikim promjenama u zajednicama živoga svijeta. Upravo zato su osim ostataka stepskog mamuta na izložbi predstavljeni i ostatci vunastog mamuta, vunastog nosoroga, stepskog bizona, velikog jelena, špiljskog medvjeda i drugih životinja - dodaje Maruščak.
Uz lubanju s kljovama stepskog mamuta izložba donosi i rekonstrukciju tadašnjeg biljnog i životinjskog svijeta, 3D animaciju skeleta mamuta, brojne fosilne ostatke ledenodobnih životinja te najstarije tragove čovjeka na području brodskog Posavlja u obliku kamenog oruđa, a moguće ju je posjetiti do 29. ožujka.
