Mediji kroz prizmu Akademije kao i novog digitalnog doba
Suradnja s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i Student televizijom
Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku prvi put, ali sigurno ne i posljednji, organiziran je Student Media Fest. Jednodnevni program okupio je sjajne predavače iz svijeta medija, znanosti, umjetnosti, poduzetništva i društvenih mreža.
Panel-rasprava
Riječ je o festivalu edukacije, promocije i razvoja medijske pismenosti, inovativnih komunikacijskih vještina te kulture medija među sudionicima. Također, prvi put, uspostavljena je iznimna suradnja s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i Student televizijom.
- Jako sam ponosna na svoje studente, cijela ideja bila je potaknuti ih da rade svoje projekte koje su sami osmislili i razvili kroz naše kolegije. Najprije su festival razvili na kolegiju Produkcijska studija, na kojem sam asistentica. To je bio cijeli projekt, pa sam ih nakon jednog predavanja samo pitala: “Biste li htjeli ovo ostvariti, da nije samo na papiru?” Oni su rekli: “Zašto ne?” Prijavili su se na natječaj u Studentskom centru i dobili određena sredstva, a usput su se uspjeli umrežiti s udrugama, organizacijama i projektima i tako je nastao Student Media Festu. Od velike je važnosti imati stvarno iskustvo organizacije festivala. Mislim da se na ovaj način zapravo najbolje uči. Možemo mi znati teoriju koliko god hoćemo, ali dok to u stvarnom svijetu ne pokušamo provesti, ne znamo na što se moramo pripremiti. Mediji nam svakako trebaju, a vidjet ćemo i koji su novi trendovi te kako ćemo odgovarati na potencijalne izazove koje nam donosi budućnost - govori Iris Tomić.
Festival je otvoren panel-raspravom “Mediji kroz prizmu Akademije” o novim medijskim trendovima i potencijalnim izazovima. Sudjelovala je dr. sc. Snježana Barić-Šelmić te bivše studentice Akademije; specijalistica za komunikacije i evente Nikolina Ćosić i novinarka Elena Lukić. Hrvatska, prema posljednjem Reutersovu izvješću, pokazuje da je naša medijska sfera poprilično ranjiva.
- Komercijalni mediji uglavnom su u inozemnom, stranom vlasništvu. Postoji i problem s Hrvatskom radiotelevizijom kao javnim servisom, koja je poprilično oslonjena na financiranje iz državnog proračuna, što ju čini podložnom različitim utjecajima vladajućih struktura. To je jasno istaknuto u navedenom izvješću, a pojavljuju se i financijski problemi te nedostatak resursa u medijima. Nažalost, postoji i netransparentnost u upravljanju državnim financijama u smislu oglašavanja. Nije jasno na koji se način i prema kojim pravilima država oglašava u nekim medijima, a u drugima ne, što ponovno otvara prostor za potencijalne cenzure. Naravno, tu su i lokalni mediji, koji se kolokvijalno često nazivaju “pustinje vijesti" jer su, uz globalizaciju i digitalizaciju, ostali potpuno prepušteni lokalnoj samoupravi. Upravo su oni financijeri što ima izravan utjecaj na demokratičnost, transparentnost i sve ono što publika zapravo traži: jasne, točne i kontekstualizirane informacije. Iako živimo u vremenu brzih informacija, publika prema istraživanjima sve više zahtijeva dublji kontekst kako bi uopće mogla razumjeti situaciju - govori Barić-Šelmić.
Osim panela festival je postao središte konstruktivnog diskursa. Organiziran je razgovor s Markom Martinovićem, uspješnim glazbenikom i voditeljem podcasta “Priče između nota”, koji je otkrio zanimljivosti suradnje s poznatim glazbenicima poput Mije Negovetić, Aleksandra Ilića, Alena Đurasa i mnogih drugih, ali i otkrio nekoliko savjeta o poduzetništvu.
- Čovjek može koliko si zamisli, dajte si konkretan plan što i kako želite napraviti s detaljiziranim koracima, od velikih prema manjim. Tada ćete znati što danas trebate napraviti da biste dugoročno došli do nekog cilja. Ako se osjećate da nešto želite i možete, nemojte očekivati podršku ni od koga, ni od roditelja. Morate slušati savjete ljudi koji su na onoj poziciji na kojoj vi želite biti. Kod samog intervjuiranja uvijek pomaže kada opustite sugovornika, da se osjećaju sigurno kada razgovaraju s nama. Kada sam snimao s Mijom Negovetić, tri puta smo morali pauzirati koliko smo se smijali. Ona ima odličan smisao za humor i kada se nađete na toj nekoj valnoj duljini, onda razgovor ima svoj smisao - poručuje Martinović.
Kazališna družina
Održan je i panel “Iza naslova - Gdje se susreću novinarstvo i odnosi s javnošću” u suradnji s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću te radionica i razgovor s Televizijom Student. Kraj festivala obilježio je razgovor “Storytime: Od scene do stroryja” s glumicama i kreatoricama sadržaja za društvene mreže; Josipom Oršolić i Katarinom Šestić Baotić. Mlade su kolegice ujedno i osnovale zajedničku umjetničku organizaciju Kazališna družina Iglu. Čini se da festival bogatstvom iskustava i različitih perspektiva doista ima svijetlu budućnost.
- Jako smo ponosni jer je ovo rezultat isključivo studentske inicijative, uz, naravno, podršku naše mentorice Iris Tomić. Kod nje smo naučili sve o papirologiji, dozvolama i financiranju, a kreativni dio je zapravo spoj svih naših kolegija te želje, ideje i motivacije. Akademija nam je zaista dala dobru podlogu, ali postoji i naša snažna inicijativa da imamo vlastiti festival. Program odražava sve naše ideje, imali smo veliku slobodu da sami učimo kroz proces organizacije i birali smo ono što je zanimljivo i u domeni studenata i mladih. Odlučili smo to napraviti na inspirativan način koji će potaknuti studente u publici da vide kako su to ostvarili bivši studenti koji su sada na pozornici, a imamo i sjajne profesore koji nas podržavaju i mogu prenijeti svoje znanje. Jako nam je drago i zbog suradnje s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu koji su nam na primjeru studentske redakcije pokazali kako se to radi. Imali smo velika očekivanja od ovog festivala, odaziv je sjajan, a reakcije jako pozitivne. Mislim da će nas to potaknuti da nastavimo, da uključimo i druge studente i da još više potaknemo održavanje studentskih inicijativa i programa na Akademiji - najavljuje Jana Krtinić, studentica i jedna od organizatorica.
