Predavanje pod nazivom “Rotwelsch - tajni jezik srednjovjekovnih lupeža i prosjaka” u sklopu FUZ&JA-e, projekta popularizacije znanosti osječkog Filozofskog fakulteta, u Velikoj svečanoj dvorani održao je Kristian Novak.

Alat za prikrivanje

Kristian Novak (1979., Baden-Baden) izvanredni je profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i višestruko nagrađivani književnik. Znanstveni su mu interesi usmjereni povijesnoj sociolingvistici, višejezičnosti, dodirnom jezikoslovlju, jezičnoj biografistici te analizi diskursa.

Kao tajni jezik koji se razvio u srednjovjekovnoj Europi, ponajprije među marginaliziranim skupinama poput prosjaka, lutalica i kriminalaca, Rotwelsch je sazdan od elemenata njemačkih varijeteta u kombinacijama s jidišem, romskim, slavenskim i inim jezicima. Mješavina različitih varijeteta činila ga je teškim za razumijevanje neiniciranima, pa je stoljećima služio kao alat za prikrivanje komunikacije, omogućujući njegovim korisnicima da izbjegnu nadzor vlasti i zaštite svoje zajednice. Upotrebljavan je u različitim kontekstima, od trgovačkih putovanja do kriminalnih aktivnosti, a posebno intenzivno u razdobljima društvenih nemira i progonstava marginaliziranih skupina.

Rotwelsch i danas služi kao važan testament intenzivne međujezične i međukulturne društvene dinamike te podsjetnik da će oni koje dominantni društveni diskursi odbacuju ili proganjaju, uvijek moći pronaći utočište u - jeziku. Novak je u predavanju predstavio povijest i obilježja tog tajnog jezika koji se kroz stoljeća održao kao tajni kod kriminalaca, ali i sredstvo za preživljavanje marginaliziranih, ugroženih i odbačenih.

Ima dijalekte

- Došao sam u Osijek predstaviti što sam radio u sklopu jednogodišnjeg projekta koji se zove “Ustroj tajnih jezika i njihove odlike”, na kojem sam bio zadužen za Rotwelsch. To je jedan tajni jezik koji postoji najkasnije od 13. stoljeća te dugo nije mogao biti istražen zato što nije bilo pisanih ni bilo kakvih drugih potvrda, međutim, u 19. stoljeću počinju nekakvi forenzički nalazi i presretnute poruke, a u 20. stoljeću i ozbiljna istraživanja. Kad istražimo to do kraja nadamo se da ćemo bolje razumjeti način na koji funkcionira komunikacija ugroženih društvenih skupina koje, s druge strane, nekakav društveni mainstream smatra opasnima - kazao je Novak.

Korisnicima je Rotwelsch služio za skrivanje informacija, planiranje akcija, upozoravanje na opasnost i na plijen, pri čemu je imao integracijsku i identifikacijsku funkciju. Unutar sebe ima dijalekte; postoji poseban dio Rotwelscha kojim su govorili, primjerice, samo putujući zabavljači. Njegovo korištenje uvelike opada nakon Drugog svjetskog rata iako je danas još uvijek prisutan, čak i na hrvatskom području, većinom upravo kod putujućih zabavljača, odnosno kod lunaparkova i cirkusa.

- Kada govorimo o korisnicima Rotwelscha, govorimo o populaciji izvan staleškog sustava, dakle, o onima koji nisu pripadali nijednom gospodaru i kojima nije pripadala zemlja te onima koji se nisu smjeli naseljavati unutar urbanih područja. Takvog je stanovništva još u 18. stoljeću u srednjoj Europi bilo više od 10 posto, onda možete misliti što je bilo u 13., 14. i 15. stoljeću. Riječ je o izuzetno heterogenim zajednicama. Kada sam počeo skupljati, pronašao sam više od 50 izraza koji označavaju čime su se oni bavili: banditi, prostitutke i svodnici, odnositelji životinjskih lešina, glumačke skupine, dezerteri, prodavači relikvija, hodočasnici, brusači noževa, putujući trgovci, gatare, lovci na blago, lovci na glave itd. Dakle, kad vidite tko se sve bavio Rotwelschom, dobijete jedan jako zanimljiv uvid u to što je bio srednji vijek izvan svih onih staleža, koji su bili, hajmo reći, čast - rekao je Novak.