U Galeriji Waldinger predstavljena je knjiga “Kuća za čitanje” autora Tihomira Matijevića, kao i katalog njegove nedavne izložbe “Duga ekspozicija”. Promociji su nazočili urednik Igor Gajin, autor predgovora kataloga Daniel Zec, nakladnik Saša Paprić te sam autor, a uz predstavljanje popratno je prikazan i videoperformans Matijevića pod nazivom “Sanjao sam revoluciju”.

Svestran umjetnik

- Matijević je svestran umjetnik, i slikar i pisac. Riječ je o maloj knjizi velikih tema u kojoj autor promišlja odnos čovjeka i književnosti te kulture, i što zapravo čovjeka čini kulturnim bićem. Bavi se i pitanjem današnjih izazova kulture suočene s hipermedijskim senzacijama. Tu je i promišljanje odnosa čovjeka i prirode. Radnja je smještena na Pelješcu, gdje autor provodi ljetovanje i tako piše o meditaciji čovjeka u prirodi i njegovoj interakciji s njom. Bavi se i arhitekturom, odnosom mikro i makroprostora te bogatom poviješću kućice koja ju čini jedinstvenom. On je svime zadivljen - govori Gajin.

U knjizi se pojavljuje i odnos čovjeka prema povijesti, kao i prema ljudima koji su gradili tu kućicu. Autor tako preispituje njihove sudbine i način na koji su živjeli. Asocijativno prelazi s teme na temu, bez napora, pa se čitatelj s užitkom upušta u čitanje.

- Matijević pokazuje koliko su zapravo veliki naši obični životi. Ima cijeli niz talenata, no ovdje se vidi njegov ključni dar - sposobnost da najjednostavniju stvar učini najzanimljivijom. Uložio je mnogo truda u istraživanje, propitujući podrijetlo te vikendice. Pokazuje izniman pripovjedački talent i doista od svega može stvoriti epsku priču. Stvara lijepu, poetski napisanu knjigu punu misli i osjećaja. Veseli me što ne robuje fabuliranju, nego piše knjigu koja se temelji na dinamici misli i esejistike. Djelo je puno iznenađenja, autor je potpuno nepredvidljiv i nikada se ne zna što će reći sljedeće - zaključuje Gajin.

ELENA LUKIĆ

Jedan od suosnivača udruge Hrvatski autorski strip, Saša Paprić, otkrio je što ih je potaknulo da naprave iznimku i izdaju ovu knjigu.

- Matijević iskače iz osnovnog habitusa kiparstva. Mi, kao udruga, željeli smo ga pratiti u njegovim umjetničkim koracima. Objavio je svoj prvi strip-album “Cvijeće na šanku” upravo kod nas, i za njega je bio i nagrađen. Drugi strip-album, “Ljubav i cigarete”, doživio je veliku nakladu od 300 primjeraka. S ovom knjigom učinili smo iznimku jer nije riječ o stripu. Ova knjiga zapravo je studija samog prostora življenja, kako prostor utječe na nas i kako ga mi doživljavamo. Poetika pisanja prenosi se i na način na koji autor promišlja prostor. Ipak, postoji poveznica sa stripom, kroz reference na Huga Pratta i njegov poetski realizam - objašnjava Paprić.

Crkveni arhivi

Autor objašnjava da je Pelješac poznat po pomorcima i kapetanima, a istraživanje povijesti vikendice kroz 30 godina dovelo ga je do zadivljujućih rezultata. Htio je zapravo da svatko u knjizi prepozna svoju kuću.

- Vrlo malo ima povijesnih zapisa o tom kraju, pa sam posegnuo za crkvenim arhivima. Naišao sam na podatak da je u selu ostao mit prema kojem se ono zvalo “selo udovica”. U popisu pomoraca pronašao sam obitelj koja je tamo živjela. Kroz te se zapise vidi cijela njihova povijest, a sve ostalo bilo je pitanje rekonstrukcije; feudalizam Dalmacije, društvene okolnosti, način života… Shvatio sam da živim u kući pomoraca koji su plovili po cijelom svijetu, a svi su tragično završili. Upravo zato se to mjesto i naziva selom udovica. Prije nego što sam započeo ovaj projekt, ta je kuća bila samo kuća. No budući da su njezini prvi vlasnici bili kmetovi, ona je za njih značila san o slobodi. Sama odluka da će živjeti baš ondje podrazumijevala je i svjesno vezivanje sebe i obitelji uz taj prostor. Ljudi gradnjom kuće zapravo ulažu u vlastiti život, a kuća sama po sebi postaje manifestacija duha - dodaje Matijević. n