U Đakovu su objavljene dvije knjige prigodom velikih obljetnica u nakladi Đakovačkog kulturnog kruga: "Djelo i kulturni habitus biskupa Strossmayera u zrcalu prigodnica" Mirka Ćurića i knjiga "Silvije Strahimir Kranjčević: O zdrav nam stiježe tisućljetni. Izabrane prigodnice, prigodom 160. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića".

O knjizi "Djelo i kulturni habitus biskupa Strossmayera u zrcalu prigodnica" recenzentica dr. sc. Ružica Pšihistal je napisala: "Temeljem poznavanja prethodnih istraživanja i uz primjenu inovativnih metodoloških koncepata prema suvremenim znanstvenim standardima, autor je proveo opsežnu analizu književnih i neknjiževnih tekstova (uglavnom pjesničkih prigodnica, posveta i inskripcija) s ciljem opisa, tipologije i valorizacije djela i kulturnoga habitusa biskupa Strossmayera u nacionalnom i europskom kontekstu. Znanstveni je doprinos vidljiv u faktografskom, teorijskom i interpretativnom pogledu. Autor je uspješno povezao književnoznanstveni instrumentarij s teorijsko-metodološkim konceptima iz kulturne povijesti, antropologije i politologije što pridonosi potpunijem upoznavanju Strossmayerova programa u onodobnom kulturnom, političkom i crkvenom kontekstu. Izvorni je znanstveni doprinos monografije u utvrđivanju učinaka prigodnica u tvorbi kulturnoga identiteta biskupa Strossmayera i novim spoznajama o ulozi prigodnih tekstova u recepciji i emisiji Strossmayerova programa toskanizacije hrvatske kulture, što predstavlja značajan književnoznanstveni doprinos u području ukupnih istraživanja Strossmayerove kulturne baštine."

- U zbirci izabranih prigodnica, koja se objavljuje prigodom 160. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića, odabrane su Kranjčevićeve prigodnice posvećene znamenitim povijesnim osobama, u velikoj mjeri vezane uz Đakovo i biskupa Strossmayera, koji je bio Kranjčevićev mecena i adresat četiriju prigodnica. Osim biskupu Josipu Jurju Strossmayeru prigodnice posvećuje papi Lavu XIII., fra Grgi Martiću, caru Franji Josipu, Anti Starčeviću, Franji Račkom, Niki Spuževiću i Nikoli Tomasseu te kulturnim društvima i velikim nacionalnim obljetnicima: Hrvatskom pjevačkom društvu Trebević, Kninskom starinarskom društvu, 50. obljetnici službene uporabe hrvatskog jezika i desetoj obljetnici Prosvjetnog društva Napredak u Zagrebu - kaže Mirko Ćurić.

Kranjčević je svojim statusom velikog nacionalnog pjesnika, ali i pedagoškim i uredničkim radom u Sarajevu, rado prihvaćen kao izvoditelj govornih činova u vrlo različitim svečanim prigodama, nastavlja Ćurić.

- Kriteriji njegove ovlaštenosti su podjednako književno-kanonski i društveno-reprezentativni. Kranjčević svojim prigodnim pjesmama pokazuje stilsko, jezično majstorstvo, odnosno dokazuje kako prigodne pjesme, koje se često smatraju manje vrijednima, ne moraju biti na rubu autorskih opusa - poručio je Ćurić.