U Dalju je nedavno održan Međužupanijski stručni skup za nastavnike povijesti. Organizator je skupa s Agencijom za odgoj i obrazovanje bilo i Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Podružnice Osječko-baranjske županije.

Predstavljena knjiga

Na stručnom se skupu okupilo 60 nastavnika, a predavanja su održana u Poduzetničko-razvojnom centru Općine Erdut u Dalju. Skup je pozdravila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, mr. sc. Katarina Milković, viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević, prof. iz Podružnice Osijek Agencije za odgoj i obrazovanje, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, gospodin Zlatan Bašić te gospodin David Sušac, zamjenik načelnika Općine Erdut.

Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu

Posebnost je ovoga skupa kombinacija stručnoga predavanja s usmenim svjedočanstvima preživjelih branitelja i civila, logoraša srpskih koncentracijskih logora. Skupom je moderirao Filip Kuštro, a sam je skup počeo predavanjem i predstavljanjem knjige Frane Tokića i Marina Banovića "Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu" koje je poslužilo kao uvod oživljavanja povijesti koja se početkom devedesetih godina prošloga stoljeća dogodila na ovom hrvatskom mikroprostoru na kojemu je samo 1. kolovoza 1991. godine u borbenim djelovanjima vezanim uz obranu ubijeno 20 policajaca, 15 gardista te četiri pripadnika civilne zaštite.

U Dalju je nakon okupacije bilo čak sedam logora, a nalazili u se u privatnim kućama, Policijskoj postaji Dalj, Mjesnoj zajednici i hangarima. Dalj, kao sabirni centar za Hrvate koji su dovezeni i iz Aljmaša i Erduta, tijekom okupacije djelovao je kao svojevrstan "logor na otvorenom", u kojemu su mučeni i ubijani Hrvati, ali i pojedini Srbi, koji su odbili napustiti Dalj i koji nisu pristajali na nehumana postupanja svojih sunarodnjaka. Jedan je od njih i Marijan Gubina, koji je ostao s roditeljima i sestrama u selu. Hrvatska obitelj Gubina prošla je najgora mučenja, a na skupu je predstavljen Program "Mirotvorac", koji se dosad proveo u više od 1500 škola i fakulteta u Republici Hrvatskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Bosni i Hercegovini. Program "Mirotvorac" osmislio je Marijan Gubina te se provodi 13 godina u kontinuitetu, a dobio je pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje te preporuku Ministarstva obrazovanja Republike Hrvatske. Program "Mirotvorac" temelji se na knjizi Marijana Gubine "260 dana", prema kojoj je snimljen film visoke holivudske produkcije te koji će se uskoro prikazati u kinima.

Gubina je oprimjerio na skupu jedan mogući susret s učenicima u školi te način kako se s učenicima može razgovarati i raspravljati o teškim i osjetljivim temama. O važnosti i nužnosti progovaranja o ovim temama, o kojima se danas u Hrvatskoj još uvijek vrlo malo zna, te na koji ih se način može poučavati kao sadržaje u nastavi koji posreduju svojevrsne odgojne vrijednosti, govorila je doc. dr. sc. Antonija Huljev s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, stručna suradnica Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Predavanjem "Baština Domovinskoga rata kao obrazovna vrijednost – o važnosti poučavanja za domovinske vrijednosti i kritičko mišljenje" objašnjeno je zašto je poučavanje o domovinskim temama naša obveza i nužnost u društvenom smislu. U nematerijalnu se baštinu Domovinskoga rata pribrajaju i usmena svjedočanstva branitelja i civila, kao i književna i ostala umjetnička djela nastala tijekom toga razdoblja, ali i običaji komemoriranja uz jezik, govore, narative i terminologiju nastalu tijekom Domovinskoga rata. Tzv. teška baština podrazumijeva sva mjesta i događaje povezane s bolnim, teškim i traumatičnim, ponekad i kontroverznim aspektima prošlosti te je ključan povijesni sadržaj za poučavanje i suočavanje s prošlošću u svrhu izgradnje zajedničke budućnosti.

Rasprave o ratu

Preživjeli logoraši, hrvatski branitelj Damir Buljević, predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Podružnice Osječko-baranjske županije, zatočen je u Dalju, kao i Franjo Čičak, jedini preživjeli branitelj iz Policijske postaje Dalj. Njihova usmena svjedočanstva, kao i rasprave i interpretacije o ratu i ratnim događajima, također su dio nematerijalne baštine Domovinskoga rata, a prisutni su prvi put imali priliku čuti neke dosad nepoznate ratne pojedinosti. Naglasak svih predavanja i usmenih svjedočanstava imao je za cilj osvijestiti važnost postojanja univerzalnih ljudskih vrijednosti te kako se nastavom općenito u učenika može razvijati osjećaj za moralna prosuđivanja i razvijati vještine kritičkoga mišljenja. Samo ako se na nastavi, bez obzira na to o kojem nastavnom predmetu bilo riječ, ustraje na posredovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti uz istovremeno razvijanje kritičkoga mišljenja može doći do usvajanja odgojnih vrijednosti. Humani potencijali svakoga učenika preduvjet su usvajanja vlastita sustava vrijednosti koji će počivati na ljubavi i uvažavanju, a na nastavniku je odabrati strategije i oblike kojima će to i pokušati omogućiti. Samo ovakvim pristupom "teška" se baština može poučavati, jer ona je, kao i ostala baština, dio kolektivne hrvatske povijesti i dio nacionalnoga identiteta.

Drugi dio stručnoga skupa održao se u Aljmašu, gdje je doc. dr. sc. Tomislav Ćurić, župnik i upravitelj svetišta u Aljmašu, održao predavanje o povijesti Aljmaša i svetišta. Drugo je predavanje održao u Memorijalnom centru u Aljmašu, koji je otvoren 1. kolovoza 2023. godine. Terenska nastava za sudionike skupa tako je zaokružila teorijske, stručne i praktične pristupe obrađivanja nekih baštinskih tema iz Domovinskoga rata.