U privremenom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti otvorena je izložba "Bez naziva, 2025." Tome Savić-Gecana. Slijedom Gecanova autorskog jezika osječka se izložba konceptualno nadovezuje na izložbu iz 2018. u zagrebačkoj Galeriji Greta i komunicira s njom. Tada je bijela boja zidova te zagrebačke galerije bila mješavina dviju boja: boje koju oni inače koriste i boje koja se koristi za zidove u Galeriji 1646 u Den Hagu, u Nizozemskoj. Kako je napisao Boris Greiner – hrvatska i nizozemska izložba zapravo su dva dijela diptiha. Izložba je otvorena do kraja listopada te će uz nju biti organizirana i vodstva svakoga četvrtka.

- Ovo je izložba koju je Tomo Savić-Gecan dobio kao nagradu na 28. slavonskom biennalu "Nove paradigme sreće: od osječke dade do suvremenog kaosa". Ta nagrada, nazvana po Vlastimiru Kusiku, dugogodišnjem muzejskom savjetniku i kustosu bijenala prije mene, omogućava dobitniku organizaciju samostalne izložbe u produkciji Muzeja likovnih umjetnosti. Dobitnik te nagrade 2022. bio je upravo Savić-Gecan. Izložba je trebala biti održana prošle godine, ali je zbog rekonstrukcije muzeja prebačena na ovu godinu, čime se djelomično promijenila i njezina koncepcija. Ovdje vidimo novo producirani rad, odnosno izložbu "Bez naziva 2025.", koja je u cijelosti u skladu s autorskim jezikom umjetnika. Savičević se već desetljećima bavi nematerijalnim radovima, minimalnim intervencijama u prostor i suptilnim pomacima koji u sebi nose samu srž konceptualnog umjetničkog izraza - objašnjava kustosica izložbe Valentina Radoš.

TOMISLAV HEREGA

Umjetnik je koristio četiri vrste boja, odnosno strugotine zidne boje s različitih mjesta; iz Muzeja likovnih umjetnosti na Europskoj aveniji, iz prostora u kojem je muzej trenutačno privremeno smješten, iz stana u kojem umjetnik živi te iz kustosičina stana u Osijeku. Te četiri vrste fragmenata boje pomiješane su u neutralnu bijelu boju koja postaje nositelj svih tih slojeva značenja.

- Radovi su smješteni u 24 pleksiglas kutije, a na izložbi su prikazane 22 zbog ograničenja prostora. Svaka kutija ima pozadinsku ploču koja je sprejem premazana spomenutom bojom, s uklopljenim fragmentima s tih četiriju izvora. To je vidljivo i na legendi koja se nalazi na svakom boksu pojedinačno. Svaka od 24 kutije s pozadinom obojenom bijelom bojom određena je uz pomoć umjetne inteligencije. Naime, u pozadini stoje 24 različita članka objavljena na platformi "e-flux Journal", koja je u suvremenoj umjetnosti možda najrelevantnija za rasprave i teoriju vizualne umjetnosti. Odabrana su 24 članka koja su, uz pomoć umjetne inteligencije, analizirana i razvrstana u nekoliko tematskih cjelina – o ulozi umjetnika, ekonomiji i brojnim drugim pitanjima koja su ključna za današnju umjetničku scenu. Umjetna inteligencija analizirala je tekstove i izračunala postotke zastupljenosti svake teme unutar ta 24 članka. Ti su postoci zatim korišteni kako bi se odredila količina fragmenata boje koji će biti pomiješani u osnovnu bijelu boju. Tako nastaje svaki pojedinačni boks koji na prvi pogled izgleda kao obična bijela površina, ali zapravo u sebi nosi detaljnu analizu i promišljanje suvremenog trenutka - objašnjava.

Izložba tako otvara niz tema od uloge umjetnika, institucija, komodifikacije umjetnosti, tržišta, upotreba i interpretacije suvremenih umjetničkih djela te mnoga druga aktualna pitanja. Upravo to čini sadržaj izložbe i daje joj dodatnu dimenziju, zaključuje kustosica.