U sklopu Mjeseca židovske kulture u Židovskoj općini Osijek Maja Vasiljević predstavila je svoju knjigu "Židovi u kinokulturi Hrvatske 1896.-1945.". S autoricom je razgovarala filmologinja Vesna Perić, a Nives Beissmann, koordinatorica programa manifestacije, pročitala je pismo Marijane Bošnjak, direktorice Kinematografa Osijek, koja nije mogla osobno doći na promociju. Knjigu je objavio nakladnik Profil.

Glavna tema knjige je doprinos Židova kinokulturi Hrvatske u razdoblju od početaka filma (1896.) pa sve do kraja Drugog svjetskog rata (1945). Autorica analizira, istražuje i dokumentira Židove kao putujuće prikazivače i vlasnike kinodvorana, producente, glumce, crtače i animatore, distributere i uvoznike stranih filmova, filmske publiciste i kritičare. Knjiga se ne bavi samo biografskim podacima nego pokušava rekonstruirati i kontekst - društveni, kulturni, politički - u kojem su Židovi djelovali u kinokulturi. Također uspoređuje hrvatske slučajeve s primjerima iz svjetske filmske povijesti, naročito američkog filma. Vasiljević je na predstavljanju knjige ispričala kako je koristila širok spektar arhivskog gradiva i periodike iz raznih institucija: Arhiva Jugoslavije, Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, Jevrejskog istorijskog muzeja u Beogradu te lokalnih arhiva, među kojima je i osječki.

Knjiga je pionirsko istraživanje u regionalnim okvirima jer obrađuje dugo zanemaren aspekt kulturne i filmske povijesti u Hrvatskoj. Pomaže u "popunjavanju praznina" u povijesti: tko su bili židovski akteri u ranim i međuratnim periodima filma te kako je holokaust prekinuo i uklonio sjećanje na te doprinose. Uključuje analizu veze lokalne kinokulture s međunarodnim strujanjima, što omogućava da se vidi koliko su židovski akteri bili integrirani i kako su sudjelovali u globalnim film­skim tokovima. Ima ulogu u kulturi sjećanja jer autorica razmatra ne samo činjenice nego i pitanja zaborava, identiteta, kakav je odnos društva prema tom nasljeđu.

Ova zanimljiva i informativna knjiga dotiče se i osječke kinematografske povijesti. Tako čitatelji mogu doznati da se 1912. izgradilo kino Urania u Gornjem gradu, prema projektu Viktora Axmanna, osječkog arhitekta židovskog podrijetla. U djelatne dane prikazivana je samo jedna kinopredstava, i to u 20.30, a nedjeljom i blagdanima od tri do četiri, od 14.30 do 22.15. Zgradu kina koristila je i osječka masonska loža "Budnost", a u Prvom svjetskom ratu kino je pretvoreno u bolnicu.

U četvrtak, 18. rujna manifestacija se nastavlja u 18 sati u Knjižnici Muzeja Slavonije, gdje će predavanje "Dva osječka odvjetnika" održati Attila Čokolić.