monografija "Milan Vulpe - od publicitera do grafičkog dizajnera"
ELENA LUKIĆ
19.3.2025., 13:47
PROMOCIJA U MUZEJU SLAVONIJE

Nova monografija “Milan Vulpe - od publicitera do grafičkog dizajnera”

Njegov dizajn je poseban jer je bio sjajan psiholog, jako dobro

je znao na koji se način obratiti publici uime svog klijenta

U Muzeju Slavonije održana je promocija monografije "Milan Vulpe – od publicitera do grafičkog dizajnera". Milan Vulpe jedan je od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Surađivao je s gotovo 400 poduzeća, tvornica, manifestacija i organizacija.

Više od dizajnera

Njegovo bogato stvaralaštvo zapisano je u kolektivnom sjećanju brojnih generacija, poput i danas prepoznatljivih omota Općih enciklopedija JLZ-a, naslovnica popularnih izdanja Mladosti i Matice hrvatske ili TOZ olovki. Za svoj rad na grafičkom dizajnu i stvaranju brojnih vizualnih identiteta višestruko je nagrađivan, a za Saponijin deterdžent Yeti dobio je zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju Monde Selection u Parizu.

- Monografijom smo obuhvatili 40 godina povijesti naše industrije zato što je Vulpe bio dizajner koji je oblikovao našu svakodnevicu od 1946. godine, kada je počeo raditi, pa sve do godine smrti, 1990. Radio je sa svim najvećim tvornicama, manifestacijama, institucijama i udrugama, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj bivšoj državi. Njega se najviše veže uz Chromos i Plivu, to su bile one suradnje koje se ističu u povijesno-umjetničkim krugovima. Međutim, ja sam htjela ovom monografijom pokazati da je on bio puno više od toga. Radio je sa Saponijom, tvornicom olovaka u Zagrebu, Tvornicom gumenih proizvoda i mnogim drugim. Njegov dizajn je poseban jer je Milan bio sjajan psiholog, jako dobro je znao na koji se način obratiti publici uime svog klijenta. Vrlo lako je mijenjao rukopis i vladao različitim načinima komunikacije, bilo da je riječ o narativnim znakovima, logotipima i reklama bilo o vrlo modernističkim znakovima. Lako se snalazio i u modnom crtežu kada je bila riječ o temi Jugoplastike, doslovce je preuzimao način komunikacije publike koju je trebao osvojiti - ističe autorica monografije dr. sc. Koraljka Vlajo.

"MilanVulpe - od publiciterado grafičkog dizajnera"
USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Zahvaljujući činjenici da je Vulpe bio iznimno pedantan i čuvao sve što je ikada napravio, Muzej za umjetnost i obrt od njegove obitelji otkupio je oko 4000 njegovih radova i bar još toliko predmeta u arhivi.

- Odabrali smo radove za monografiju ovisno o kvaliteti i raznovrsnosti. Nismo ostajali samo na onima poznatima, nego smo otkrivali i nove, odnosno nepoznatog Milana Vulpea. On je mijenjao svoj izraz ovisno o onome što je publici trebalo reći, a mijenjao se i sukladno s vremenom. Ranih 1950-ih bilo je uobičajeno imati animirane likove, narativni izraz, 1960-ih promijenio ga je u modernistički, eksperimentalni i puno se više počeo koristiti fotografijom u svom izrazu, čak i do popartističnog. Iako se mijenjao, uspio je ostati svoj, s nekom notom duhovitosti koja se uvijek vezala uz njega - dodaje Vlajo.

Nepoznata strana

Osim što je Vulpe bio vrhunski umjetnik, bio je podjednako dobar čovjek i obožavan od svoje obitelji. Njegova snaha Bogdanka Srdić-Vulpe otkrila je njegovu dosad nepoznatu stranu.

- Iako nije bio dugo u obitelji otkad sam se ja udala, jako dobro smo se slagali jer je bio predivan čovjek. Inače sam povjesničarka umjetnosti i on je bio, po meni, veliki umjetnik, svjetske klase. Bio je vrlo samozatajan i skroman kao čovjek, ali i kao umjetnik. Bio je jako vrijedan, rekao je da je to težak posao, sada je, bar po meni, dizajn puno lakši i jednostavniji kada imate računala. On je mukotrpno radio, bojio je svaki komadić pa ga ponovno snimao i tako sa svakom drugom bojom. Svi ti dizajni su jako dugo trajali, a pritom je bio i vrstan fotograf. Imao je sjajan fotolaboratorij jer je sve sam snimao. Letraset je sjeckao, mladi danas i ne znaju što je to - slova koja se izrezuju i lijepe. Bio je dobar djed svojim unucima, odličan suprug, jako pažljiv i vrijedan, a volio je i kuhati. Zaista je bio sjajna osoba. Dan mu je uvijek dugo trajao i često bi legao oko 2 ili 3 ujutro, ali zato je volio spavati do 8. To je za njega bio luksuz. Uvijek je bio slobodnjak i radio je do posljednjeg dana. Čak i tada svekrvi je napravio tortu pa dobio srčani udar, a prije toga je stvarao cijelu noć. Mi smo Muzeju dali više od 4000 djela samo jer je Milan bio jako sistematičan i sve je bilježio po svim fazama. Ne znam ni jednu veliku firmu za koju on nije radio u Jugoslaviji, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji - govori Srdić-Vulpe.