koncert "Runjaninu u čast"
Ustupljena fotografija
24.11.2024., 17:37
Svečanim koncertom "Runjaninu u čast"

Obilježen 203. rođendan skladatelja "Lijepe naše"

Po njemu se zove Glazbena škola, jedan od najljepših vinkovačkih trgova, gdje je i Runjaninovo poprsje, te ulica

U predvorju vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice održan je koncert "Runjaninu u čast", koji je drugi put organiziralo Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci, a u povodu 203. obljetnice rođenja znamenitog Vinkovčanina Josipa Runjanina, skladatelja i časnika u austrougarskoj vojsci, koji je uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića "Hrvatska domovina", od 1891. hrvatske himne pod naslovom "Lijepa naša domovino".

koncert "Runjaninu u čast"
Ustupljena fotografija

Po njemu se zove vinkovačka Glazbena škola, jedan od najljepših vinkovačkih trgova, gdje je i Runjaninovo poprsje, te jedna ulica, a na kući u kojoj je rođen, današnja Glagoljaška ulica, postavljena je spomen-ploča koja svjedoči kako je tu rođen znameniti Vinkovčanin. Na koncertu je nastupio Tamburaški orkestar Glazbene škole Josipa Runjanina, Hrvatsko pjevačko društvo "Davor" iz Slavonskog Broda i najpoznatiji glazbeni dvojac u Vinkovcima, tenor Josip Paulić uz klavirsku pratnju Ante Blaževića. Ideja obilježavanja rođendana hrvatskog velikana začeta je za 200. obljetnicu rođenja, 2021. godine, podsjeća HPD Hrvatski sokol.

- Većina ljudi zna kako je Runjanin autor nota hrvatske himne, ali ne promišlja malo dubinski što to zapravo znači. Uvijek kažem kako su himna i zastava jedina dva elementa s kojima se identificiraju svi Hrvati u svijetu. Neki nisu rođeni u Hrvatskoj, neki nemaju hrvatsku putovnicu, neki ne govore hrvatski, ali himna i zastava jesu ono čime se oni identificiraju - rekao je u ime organizatora Tihomir Marojević, predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci, dodavši kako su Vinkovci, zahvaljujući Runjaninu, uzeli veliki udio i mjesto u stvaranju i očuvanju nacionalnog identiteta.

Dirigentica Hrvatskog pjevačkog društva "Davor" Valentina Iveljić rekla je kako su počašćeni pozivom da sudjeluju u programu obilježavanja 203. godine od rođenja čovjeka koji je uglazbio hrvatsku himnu.

koncert "Runjaninu u čast"
Ustupljena fotografija

- Pjevači su vrlo zainteresirani i vole obilježavati ovakve događaje. Nadam se kako je i vinkovačka publika zadovoljna našim nastupom – kaže dirigentica "Davora", koji broji 40-ak članova, a nastupaju u mješovitom, ženskom i muškom sastavu.

Kao izaslanik Hrvatskog sabora koncertu je nazočio i saborski zastupnik, Vinkovčanin Petar Šimić, koji je istaknuo kako je sigurno da je Josip Runjanin jedan od najpoznatijih Vinkovčana.

- Svi mi, Vinkovčani, ponosimo se time što je Josip Runjanin iz našeg grada, a on je sigurno pronio ime Vinkovaca cijelom Hrvatskoj jer je činjenica kako su Vinkovci bili granica, a Runjanin vojnik krajine u to vrijeme. Koristim priliku da čestitam Hrvatskom sokolu na organizaciji obljetnice 203. godišnjice rođenja Josipa Runjanina i možemo slobodno reći kako je ovaj koncert poklon za sve Vinkovčane na dan njegova rođenja – rekao je Petar Šimić. 

AKTIVAN ČASNIK I SABORSKI ZASTUPNIK

Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.) Rođen je u Vinkovcima, gdje je pod imenom Josif i kršten u ovdašnjoj pravoslavnoj crkvi Silaska Svetog Duha. Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje. Godine 1847 služio je kao kadet u 10. banskoj graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. godine postao je poručnikom druge, a u svibnju poručnikom prve klase te u rujnu iste godine natporučnikom. U rujnu 1849. godine unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju 1857. godine. Deset godina nakon toga dobiva čin majora, a 1871. godine unaprijeđen je u čin potpukovnika i umirovljen. Poznato je kako je između 1848. i 1866. godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji, te da se u svojoj 43. godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. godine u Hrvatski sabor. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u Novom Sadu do smrti, gdje je i pokopan na pravoslavnom, tzv. Uspenskom groblju.