U Zagrebu boravi više od 100 koreografa, plesača i stručnjaka za kulturnu politiku iz cijeloga svijeta. ''Koreografska konvencija'' do subote donosi niz plesnih predstava, radionica i rasprava vezanih uz budućnost plesne umjetnosti u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Konvencija se održava jedanput godišnje kao projekt EU u jednom europskom gradu. "Bliski susreti plesne vrste'' su filmska uvertira u konvenciju. Na njoj: stotinu koreografa i kulturnih stručnjaka, te jedno pitanje - budućnost plesa?
- Zove se Nomad Dance Advocacy - Koreografska konvencija - Tijela u slobodnom padu. I to je zapravo ples u svim svojim različitostima i svim svojim razinama na kojima komunicira, ne samo s publikom nego i kulturnom politikom, znanošću, akademijom i širim društvenim kontekstom - rekla je Iva Nerina Sibila, direktorica Koreografske konvencije, za HRT.
Nakon hrvatske premijere predstave ''Hihi'' predstavlja se i istraživanje beogradskog koreografa.
- To je bio pokušaj da odgovorim na samoodrživosti rada u turbulentnom razdoblju 1980-ih, 1990-ih i pogotovo 2000-ih - naglasio je Igor Koruga, koreograf i dramaturg te dodaje kako je u Srbiji alarmantan nedostatak prostora i uvjeta za plesače, no makedonska koreografkinja s frankfurtskom adresom budućnost plesa smatra neizvjesnom.
- U Njemačkoj imate sad 50 % rezanja na nezavisnu scenu. Vidjet ćemo kako će biti - rekla je Viktorija Ilioska. Razlika je i u pristupu plesu između Italije i Austrije.
- Austrija ima bolju strukturu za plesače, i povezanija je s Europom od Italije, no naš i moj osobni cilj jest bolje razumjeti tijelo, kako bismo mogli lakše shvatiti svijet oko sebe, kroz ples - rekla je Luisa Pisetta Ravanelli. Sve ih je povezala ista inicijativa - nacionalni plan za suvremeni ples i otvaranje Plesnog instituta.
- Ono o čemu razmišljamo nije zgrada, nije reprezentacijski prostor, već više kao neki ''cloud'', i to je možda spoj nekoliko različitih institucija - naglasila je Silvia Marchig, organizatorica i producentica Koreografske konvencije.