30. Dani Josipa i Ivana Kozarca
Dodjelom nagrada najboljima, završeni 30. Dani Josipa i Ivana Kozarca
Uručenjem nagrada koje nose imena velikih slavonskih i hrvatskih pisaca, u programu „Živi kapitali”, ovogodišnjim laureatima u predvorju vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice završena je manifestacija 30. Dani Josipa i Ivana Kozarca što su je prije 30 godina utemeljili Slavonska naklada „Privlačica” iz Vinkovaca, Društvo hrvatskih književnika, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vinkovci i Hrvatske šume.
Stručno povjerenstvo za nagrade „Josip i Ivan Kozarac” u sastavu Dubravka Brezak Stamać, Hrvojka Mihanović-Salopek i Ružica Pšihistal, odlućilo je na magrade zaslužuju, za životno djelo Željko Knežević, za knjigu godine – književnost Roman Pavić za knjigu „Villefranche”, za knjigu godine iz područja znanosti Krešimir Šimić za knjigu „Književnost i nešto više”, a povelja uspješnosti dodijeljena je Julijani Adamović za knjigu „Oče koji jesi”.
Sveučilišni profesor na Medicinskom fakultetu, Osječanin, inače kirurg u klinici za traumatologiju u Zagrebu Roman Pavić rekao je uoči dodjele priznanja kako je oduševljen te da je imao dosta znanstvenih i stručnih radova kako u inozemstvu tako i u Hrvatskoj, a za književnost se odlučio čisto iz hobija.
- Pokazalo se to dobrim. Roman „Villefranche” koji je izašao ove godine primio je ovu prestižnu stručnu nagradu što mi jako puno znači, pogotovo jer je to priznanje struke. Ljudi koji su u žiriju i koji je nagrađivao ovu knjigu vrhunski su što se tiče stručnosti za procjenu književnih djela u Hrvatskoj – rekao je Roman Pavić i dodavši kako je ta nagrada najveće što je mogao dobiti i zahvalan je svima koji su prepoznali njegov rad.
Nagradu za znanstvenu knjigu godine dobio je Krešimir Šimić, profesor Stare hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Nagrađena knjiga proizašla je, kako kaže autor, iz nastavničkog iskustva.
- Kako predajem Stariju književnost uvidio sam da studenti vrlo malo znaju o Bibliji što me iznenadilo jer ipak živimo u kršćanskoj kulturi. Tada sam uveo jedan kolegij na preddiplomskom studiju, jedan imamo na diplomskom, a čak je jedan kolegij o Bibliji na doktorskom studiju na našem Filozofskom fakultetu u Osijeku - podsjeća Krešimir Šimić dodajući kako je iz rada sa studentima uvidio da utjecaj Biblije na zapadnu pa tako i hrvatsku književnost, nije samo u tome da je ona nudila motive, građe za priče, nego je njen utjecaj puno dublji.
- Čitajući književno teorijsku inozemnu literaturu, može se vidjeti da su vrlo ugledni inozemni teoretičari jako puno pozornosti posvećivali upravo Bibliji. Motiviran njima, uhvatio sam se u koštac da napišem jednu knjigu o Bibliji i književnosti – rekao je Krešimir Šimić i priznao kako su mu priznanja važna, no i da su nagrade ambivalnente, ali ipak „prevladavaju osjećaj radosti i ponosa za ono što radim i veliki su poticaj za daljnji rad”.
Pročelnica Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije Tamara Kalistović ispred suorganizatora rekla je kako su iznimno sretni i ponosni na jubilarno 30. izdanje Dana Josipa i Ivana Kozarca.
- Ovo je jedna od najvećih književnih manifestacija na području naše županije. Organizatori njeguju i rade na očuvanju ove tradicije i jednog zaista respektabilnog kontinuiteta. I mi ćemo se u ime Vukovarsko-srijemske županije, kao suorganizatori, truditi da uvijek budemo pri ruci te da imaju našu svesrdnu pomoć u tome. Rekla je pročelnica Tamara Klaistović.
Jubilarni 30.Dani Josipa i Ivana Kozarca, otvoreni su u srijedu predavanjem dr. sc. Anice Bilić, upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, na temu "Carstvo animalia u stručnim radovima Josipa Kozarca".
U Kozarčevim stručnim radovima dr.sc Anica Bilić predstavlja carstvo Animalia, potvrđeno velikim brojem zooleksema: zec, lisica, vuk, srna, jelen, svinja, kunići, pas, guska, divlja patka, djetlić, drozd, prepelica, orao, trčka, jastreb, škvorac, vidra, riba, štuka, rak, pijavica, žaba, puž, gujavica, gubar, hrušt… U životinjskom carstvu Kozarčevih stručnih tekstova posebno je izdvojila vuka, nekoć cara slavonskih šuma, i srnu kao najpoetičniju životinju uopće.
- U člancima Vuk u Slavoniji (1883.) i Lovačkim crticama o vuku (1888.) Kozarac se, stručno opisujući toga najopasnijega predatora slavonskih šuma, negativno odnosio prema njemu kao i prema svim dlakavim i pernatim grabežljivcima, što s gledišta kritičke animalistike nije prihvatljivo tim više što vuk dugo nije obitavao u slavonskim šumama, sve donedavno. U ovim člancima maestralno je stručno opisao vuka s brojnim detaljima, osobinama, stvarnim nezgodama i prouzročenim štetama, što govori u prilog njegove dobre obaviještenosti. Osim vuku, Kozarac je najveći broj članaka posvetio srnama za koje navodi da ih je mali broj te se zalaže za racionalno lovno gospodarenje, uzgoj korisne divljači i zakonodavnu legislativu u području lovstva i ribolova, čime se potvrđuje kao utilitarist. Lovačko pismo stoga sentenciozno poantira rečenicom: „Strpljivost u lovljenju, a nepopustivi mar u gojenju, neka su prva pravila lovcu – rekla je na predavanju dr.sc. Anica Bilić.
