O odnosu prema životinjama u 19. st.
Zanimljivo je kako se od 88 stručnih članaka, koliko ih je napisao, četvrtina, njih dvadesetak, referira na lovstvo
Predavanjem dr. sc. Anice Bilić, upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, u vinkovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici počeli su jubilarni, 30. Dani Josipa i Ivana Kozarca, s temom "Carstvo animalia u stručnim radovima Josipa Kozarca".
Osviještenost
Dr. sc. Anica Bilić pojasnila je kako je za izbor teme polazište prošle godine objavljena knjiga "Šumarski radovi Josipa Kozarca" uz suautorstvo Igora Anića u nakladi HAZU, Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, kojom su stručni radovi Josipa Kozarca postali dostupni za proučavanje.
- Za ovo predavanje sam izabrala one stručne članke koji se referiraju na lovstvo i na zoologiju, odnosno na šumske životinje, na divljač. Željela sam pokazati koja je bila svijest u 19. stoljeću u odnosu prema životinjama, kakav svjetonazor se gradio i zapravo pročitati te radove sa suvremenog aspekta, odnosno aspekta kritičke animalistike, koja životinjama pristupa sasvim drukčije nego što je to bilo u 19. stoljeću. Od Josipa Kozarca kao književnika očekuje se jako puno u tom području, viši stupanj osviještenosti, kako ekološke tako i u smislu zaštite životinja, a što se i potvrđuje ovim radovima. Zanimljivo je kako se od 88 stručnih članaka, koliko ih je napisao, četvrtina, njih dvadesetak, referira na lovstvo, što daje prostor za analizu njegova odnosa prema životinjama i prema lovstvu. Napomenula bih kako se posebno izdvajaju oni članci koji govore o vuku u Slavoniji, vrsti koja je u Slavoniji istrijebljena, a on o vuku govori kao o caru životinjskoga carstva u Slavoniji – rekla je dr. sc. Bilić i naglasila da bi se Josipa Kozarca moglo nazvati utilitaristom, jer on smatra da od svih mogućih rješenja u odnosu prema životinjama treba izabrati ono koje je najmanje zlo.
Što se tiče lovstva i carstva životinja, Kozarac drži kako treba racionalno gospodariti i voditi brigu, pa kaže da treba biti strpljiv u lovljenju, ali i marljiv u gojenju, što bi bilo nekakvo obnovljivo ili potrajno gospodarenje carstvom životinja. Kao književnik on pokazuje i viši stupanj osjetljivosti i senzibiliteta za životinje, pa govori, primjerice, kako mu je u lovu jako teško ubiti tako divnu i gracioznu životinju kao što je srna.
Očuvanje divljači
Inače, uz vuka, srna također zauzima privilegiranu poziciju u njegovim stručnim radovima i govori o njezinu velikom istrebljenju te se zauzima da se što više te divljači očuva.
- Sve to znači kako s ovoga našeg današnjeg gledišta, s gledišta kulturne i kritičke animalistike, možemo reći da je Josip Kozarac bio čovjek ispred svoga vremena – zaključila je dr. sc. Bilić.
Prije predavanja nazočne su pozdravili Anto Glavaš, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Ogranka Vinkovci, uime suorganizatora predavanja i Martin Grgurovac, uime Slavonske naklade "Privlačica" Vinkovci, inicijatora i utemeljitelja manifestacije, uz Vukovarsko-srijemsku županiju, Grad Vinkovci, Društvo hrvatskih književnika i Hrvatske šume.