Prvo važno mjesto, jedno od najvažnijih mjesta u ljudskoj povijesti, koje valja posjetiti po dolasku u Peking jest Konfucijev hram, bitan dio za razumijevanje kineske kulture i povijesti. Hram je ujedno i oaza tišine, promišljanja i razmišljanja.

Konfucije je rođen kao Kong Qui i bio je veliki kineski mislilac, filozof, učitelj, političar i jedan od najvećih misaonih vođa, rođen 551. pr. Kr.. Njegova učenja naglašavala su filozofiju morala, pravde, poštenih i iskrenih odnosa. Umro je u dobi od 72 godine, ostavivši za sobom nasljeđe koje su kineski vladari i carevi vjerno slijedili kroz naredna stoljeća. Njegove ideje i učenja postali su temelj društvenih odnosa i državnih načela. U Kini se smatra "mudracem svih vremena".

Konfucijevi hramovi nalaze se u gotovo svim važnijim kineskim gradovima gdje su ljudi općenito, a posebno vladari, štovali tog velikog mudraca i učitelja. Još uvijek ga štuju u ovim hramovima kao velikog kineskog prosvjetitelja. Pekinški Konfucijev hram nalazi se u središtu Pekinga u blizini Lama hrama i Carske akademije. Izgrađen je prije tisuću godina, točnije 1032. godine. Drugi je po veličini nakon onoga u njegovom rodnom gradu Qufu u provinciji Shandong. U prošlosti carski hram prvenstveno je bio usmjeren na njegovo učenje. Nakon što je izgubio svoju izvornu vjersku funkciju, danas služi kao muzej koji detaljno opisuje hramski život i život u ondašnja vremena s prilično impresivnom količinom detalja, kipova, rezbarija, lijepih prikaza grobnica, ogromnih kamenih ploča s mnogo citata. Čak 628.000 znakova/citata o mudrosti dokumentiraju Konfucijevo učenje i predstavljaju važne dokumente drevne Kine. Dat je i prikaz strukturiranog sustava koji je korišten za odabir talenata za upravljanje u državnim službama i pomaganje vladajućim klasama. Povijesno je ovo mjesto s posebnim značenjem za kineske učenjake Song, Yuan, Ming i Qing. Kroz povijest znanastvenici su polagali ispite i stjecali moguća priznanja od strane carskog dvora što im je omogućavalo služiti na državnim položajima. Svaki dužnosnik morao je učiti o tradicionalnom moralu i položiti carski ispit. Od davnina obrazovanje je bilo od osobitog značaja. Zamislite danas predsjednika kako čita s prijestolja svom narodu o mudrosti, filozofiji morala, poštovanju različitosti, ženskim pravima…

Gospođa Ge Huijun, predsjednica Vlade Provincije Shandong i prof dr sc Ivo Josipović

Konfucijanizam s naglaskom na vrlinama i društvenom skladu, služio je kao temelj kineske civilizacije više od dvije tisuće godina. Učenja slavnog kineskog mudraca imala su utjecaja na svaki aspekt kineskog života i društvene strukture te su se u konačnici proširila diljem istočne Azije. No konfucijanizam u kineskoj kulturi gotovo da je uništen tijekom dvadesetog stoljeća kada su reformatori i komunistički revolucionari označili drevnog mudraca zastarjelim i ograničavajućim, koji sprječava Kinu da postane snažna i moderna država.

Veliki kineski filozof danas doživljava preporod u svojoj domovini. Predsjednik Xi Jinping rutinski promovira neke od Konfucijevih ideja u pokušaju da oživi tradicionalnu kinesku kulturu kao bedem protiv neželjenog stranog utjecaja. Obični Kinezi preispituju Konfucijeva učenja i upisuju svoju djecu u konfucijanske škole.

U svrhu promicanja kulturne razmjene između Kine i Hrvatske, a posebice s pokrajinom Shandong, u ponedjeljak 11. studenogu prostorijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je tematska izložba "Konfucijev svijet - Konfucije svijeta", s fokusom na utjecaj Konfucija i njegove misli na svjetsku civilizaciju. Izložbu je organizirao, u suradnji s Hrvatsko-kineskim društvom prijateljstva, Nishan World Center for Confucius Studies i China Confucius Foundation iz pokrajine Shandong, odakle je i sam Konfucije.

Otvorenju izložbe nazočila je Ge Huijin, predsjednica Vlade kineske Provincije Shandong, u kojoj živi 102 milijuna Kineza. U kratkoj posjeti našoj zemlji, sastala se s predsjednikom Hrvatsko-Kineskog društva prijateljstva Brankom Balonom, a razgovarali su o razvoju Kofucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu, kinesko-hrvatskoj obrazovnoj suradnji i njegovom doprinosu. Balon je naglasio rastuću potražnju za učenjem kineskog jezika, posebice među mlađom populacijom koja osim što uči kineski jezik, posjećuje Kinu te tako postaju mladi "ambasadori prijateljstva dvaju naroda".

Branko Balon, predsjednik hrvatsko-kineskog društva prijateljstva i Ina Stasević

Predsjednica Vlade Provincije Shandong, Ge Huijin zahvalila je Sveučilištu u Zagrebu na snažnoj podršci radu Konfucijevog instituta. Naglasila je da između Kine i Hrvatske postoji dugogodišnje prijateljstvo njihovih naroda te poručila da nastavimo zajedno s pogledom u budućnost. Konfucijevi instituti, promicanjem kineskog jezika i kulture, pomogli su ljudima diljem svijeta da upoznaju Kinu, stvarajući uvjete za međusobno razumijevanje i zbližavanje. Prijateljski odnosi preduvjet su proširenju suradnje u različitim područjima kao što su kultura, znanost, tehnologija, poljoprivreda, obrazovanje i slično, zaključak je ove izložbe na kojoj je prezentiran lik i djelo velikog kineskog mislioca.