Predstavljena zbirka priča Cvijete Grijak
Treba krenuti od osnovnih ljudskih vrijednosti: svaki čovjek ima svoju priču, svoju sudbinu s kojom se možemo poistovjetiti
U okviru programa Mjeseca hrvatske knjige, Gradska knjižnica i čitaonica Slatina priredila je predstavljanje zbirke kratkih priča "Vrlo mrtva riba" Cvijete Grijak, iznimne pjesnikinje i pripovjedačice. Zbirku je objavila Semafora u svojoj biblioteci Crvena.
Cvijeta Grijak Slatinčanka je sa sesvetskom adresom, radi u Zagrebu, a u slatinskoj je knjižnici 2017. već predstavila svoju prvu knjigu, zbirku pjesama "Doba limenog teleta". Zastupljena je u brojnim zbirkama poezije, a osim pjesama i kratkih priča piše i kolumne s najrazličitijim društvenim temama. U razgovoru s ravnateljicom knjižnice Sanjom Pajnić, Grijak je ispričala kako je svojedobno slučajno u novinama pronašla informaciju o radionici kratke priče, a kako je tada pisala za Komunalni vjesnik, željela je "podebljati" svoje znanje o pisanju. I tako su počele nastajati pjesme, a slijedilo je praćenje natječaja i sudjelovanje na njima, dolazile su pohvale, i 2016. objavljena je njezina prva knjiga pjesama.
- Sve je to bilo spontano, bez pritisaka, i mislim da je to istinski, pravi put. Zbirka "Vrlo mrtva riba" sadržava priče koje su nastale poslije, najčešće na književnim radionicama, na kojima vlada zarazna kreativna energija i čovjek se poslije tih radionica osjeća bogatim - kaže Grijak i dodaje da njezine priče nemaju tematsku poveznicu jer su nastajale u različito doba i često na temelju zadanih tema na radionicama.
- Zajedničko im je nekakvo zrno realnosti koje ja uobličim u kratku priču, neki događaji koji su meni ispričani negdje "usput" i koji su se mene toliko dojmili da sam smatrala da ih je vrijedno pretvoriti u priču, ovjekovječiti. Ima priča iz života, a ima ih i iz moje mašte - kaže.
Život, posebno djetinjstvo, u manjoj sredini kao što je Slatina spisateljica Grijak smatra privilegijem. U ratnim okolnostima "propala na sve načine", Slatina se počela buditi i u gradu ima sve više sadržaja, dolaze filmske i kazališne predstave, ima događaja u knjižnici, održavaju se manifestacije na otvorenom, i Slatina će opet biti poželjno mjesto za život. Nekad su ljudi raznih profila dolazili u Slatinu iz Zagreba, iz Beograda, doseljavali se i ovdje radili, i nisu im nedostajala svjetla velikoga grada. Slatina je imala svoju elitu, dobar duh je vladao gradom, i to se opet događa. Slatinski se učenici bez ikakvog problema upisuju na zagrebačke fakultete jer u svome gradu dobivaju sasvim dostatno obrazovanje, Slatina opet postaje atraktivna i ljudi ne bi trebali misliti da se živi samo u Zagrebu. Sad su gospodarske aktivnosti i obrt novca centralizirani u velikom gradu, ali kad dođe do decentralizacije, ljudi će živjeti punim plućima i rado će iz velikih gradova dolaziti živjeti u gradove poput Slatine.
- Treba krenuti od osnovnih ljudskih vrijednosti: svaki čovjek ima svoju priču, svoju sudbinu s kojom se možemo poistovjetiti, i to je bilo moje polazište.
Predstavljanje zbirke začinio je Ivan Baltić, glumac i redatelj u Gradskom amaterskom kazalištu Leo Srdoč, koji je pročitao priču "Zavodnik".
