Osijek rastura! Nastupili smo u dvorani Franjo Krežma u organizaciji Kulturni centar Osijek u sklopu Krežminog ciklusa. Predivna i rasprodana dvorana, odlični domaćini i kompletna atmosfera bez obzira na iskustvo uvijek i od nas izvuče još bolji nastup. Osijek nema samo stadion, nego i dostojnu dvoranu za vrhunska kulturna događanja, a i brojnu publiku jednako dostojnu takve infrastrukture. Bravo! - napisali su Zagrebački solisti na Facebooku nakon koncerta u osječkoj novoj dvorani, koja ih je oduševila, kao i sve izvođače koji su tamo do sada nastupili.

Renomirani hrvatski ansambl sa sedam desetljeća dugom tradicijom postojanja i vrhunskih izvedbi u Osijeku je nastupio u svojoj slavljeničkoj godini. Svečanim koncertom u Lisinskom u veljači ove godine jedan od najstarijih hrvatskih ansambala obilježio je svojih 70 godina djelovanja, tijekom kojih je održao gotovo 4000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 70 nosača zvuka i zadržao zavidnu kvalitetu muziciranja. Skupio se impresivan popis koncertnih pozornica na kojima su svirali. Njujorški Carnegie Hall, sidnejska Opera, londonski Royal Festival Hall, pariški Versailles... samo su neke od njih. Impresivan je i popis velikih imena hrvatske i međunarodne glazbene scene s kojima su Solisti nastupali (Henryk Szeryng, Alfred Brendel, Pierre Fournier, Leonard Rose...), kao i broj nagrada i priznanja koje su za svoj rad primili (nagrade "Vladimir Nazor", "Milka Trnina", "Josip Štolcer Slavenski", nekoliko Porina...).

Od 2012. Ansambl nastupa uz glasovitoga violinista Sretena Krstića kao svojega koncert-majstora, a ujedno i koncert-majstora Münchenske filharmonije. Članovi su Krunoslav Marić, Saki Kodama, Marko Glogović, Davor Philips, Ivan Novinc, Val Bakrač (violine), Hrvoje Philips, TajanA Škorić (viole), Luka Galuf, Vid Veljak (violončela) i Antal Papp (kontrabas).

O gostovanju, novoj dvorani, iskustvima i planovima razgovarli smo s Krunoslavom Marićem.

Za početak mi recite svoje dojmove o Dvorani "Franjo Krežma", s obzirom na to da smo na vašem statusu na Facebooku vidjeli da ste svi bili oduševljeni.

KRISTIJAN CIMER

- Nismo oduševljeni samo dvoranom, mi smo oduševljeni cijelim gradom Osijekom. Često dolazimo, a kad god dođemo, u gradu se uvijek nešto novo dogodi i uvijek vidimo nešto ljepše i bolje. I doista smo impresionirani. Ja sam imao dva dana u Osijeku, pa sam štetao. Imali smo izuzetno ugodno vrijeme tih dana. Što se same dvorane tiče, ona je u rangu vrhunskih svjetskih dvorana. Ne postoji nitko na trenutnoj svjetskoj glazbeno sceni tko ne bi svirao i bio izuzetno zadovoljan takvom dvoranom. To je nešto što nas sve ohrabruje i to je nešto što je uvijek lijepo vidjeti, i ja nisam mogao vjerovati. Iskreno, nisam vjerovao da će biti takva. Čuo sam da će biti dvorana, ali da će toliko uspješno biti napravljena i da će toliko lijep biti odjek publike, s toliko pretplatnika, da je ciklus respektabilan u Osijeku - to je nešto što je doista impozantno.

Vaši kolege koji su nastupali prije vas, u prvim tjednima rada dvorane, hvalili su akustiku. Što biste vi mogli reći o tome, ili dodati?

- Akustika je izuzetna, ali ne samo akustika, i sama dvorana, kako je riješena arhitektonski, kako su riješeni ulazi u dvoranu, kakav je ambijent dvorane, kakvi su prostori za presvlačenje umjetnika, sve na visokoj svjetskoj razini. Zagrebački solisti sviraju 70 koncerata godišnje, od toga bar 20 gostovanja i doista nisam lažno skroman, ali u Europi nema većeg grada u kojem nisam bio - osim Skandinavije. Iskreno vam mogu reći da je dvorana u Osijeku jednaka bilo kojoj, možete ju staviti u bilo koji svjetski grad. Doduše, veći grad bi imao neku dvoranu većeg kapaciteta, ali, recimo, u nekom velikom svjetskom gradu - Berlinu, Rimu ili Parizu - ona bi služila kao izuzetna dvorana baš za ovakve komorne koncerte. Dakle, tu uopće nema dileme ni diskusije, to je nivo kakav treba biti za najviše i najcenjenije glazbene događaje.

Budući da ste, kako kažete, nastupali po cijelom svijetu, možete li ju usporediti s nekom dvoranom u nekom svjetskom gradu slične veličine?

- S obzirom na veličinu grada, stvarno je sjajna, nisam bio ni u jednom tako malom gradu da ima tako dobru dvoranu. Bio sam u jednoj sličnoj dvorani, koja je puno veća doduše, ali dosta je slična, to je dvorana u Kyotu, ali to je ogroman grad. Spomenut ću da i Skopje ima odličnu dvoranu koju smo mi prije nekoliko godina i otvorili svojim koncertom, no i Skopje je veći grad od Osijeka. Ali da grad od 100.000 stanovnika ima ovaku dvoranu, ne mogu se sjetiti takvog primjera. Vjerojatno postoji negdje, ali nismo baš bili u svim takvim gradovima. Čuo sam da Pečuh ima lijepu dvoranu, ali, gledajte, ovo nije ništa ništa manje dobro, niti mi trebamo gledati prema ikome, da netko ima nešto bolje od nas. Mi trebamo gledati samo kako će nama biti bolje, jer mi sami sa svojim znanjem i mogućnostima to sigurno možemo. Zato su primjer Zagrebački solisti. Nama nije problem svirati Mozarta u Musikvereinu, ni bilo gdje, zato što iza nas stoji naporan rad, a siguran sam da će tako biti i s našim dvoranama i svim našim ciklusima ovdje, jer vidim da se ozbiljno radi. Ja sam u ovom poslu kao predsjednik upravnog vijeća već deset godina i znam da postoje izuzetne razlike. Imamo u Splitu jednu sjajnu dvoranu i imamo u Osijeku izuzetnu dvoranu. U Zagrebu će se, nadamo se, uskoro napraviti Hrvatski glazbeni zavod. Puno stvari se ipak u posljednjih nekoliko godina promijenilo, ide nabolje i draga mi je ta naša samosvjesnost i samopouzdanje, jer mi to zaista zaslužujemo i možemo.

S obzirom na sve vaše pohvale kao glazbenika, a, pretpostavljam, i sama ugoda sviranja i sve što se nabrojili vjerojatno će biti primamljivi i ostalim glazbenicima. Ovdje su već nastupili mnogi u kratkom vremenu, od Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a do Zorana Predina. Nadam se da ćemo i vas gledati ponovo uskoro.

- Na neki je način prirodno da Zagrebački solisti kao ansambl izuzetne kvalitete i naš najbolji komorni ansambl koji prezentira hrvatsku kulturu u svijetu vrlo često, ako ne i na godišnjoj razini, dolazi u Osijek, jer smatram da je to situacija u kojoj mi i Osijek dobivamo puno toga. Nama će to biti samo izuzetna čast. Ovo što ste rekli vrlo je zanimljivo, znate, kad se napravi nekoliko kapitalnih investicija u kulturu, to nisu samo investicije neke tamo kulture koja je za nekoliko ljudi koji tamo mogu doći. To povezuje i dolazak turista. To povezuje i ostajanje ljudi u jednom gradu, to povezuje brending jedne destinacije. Na kraju krajeva, ljudi koji se u tom gradu nalaze osjećaju se bolje. Nekad je doći u Osijek značilo doći na istok, sad doći u Osijek znači doći u središnju Europu. To je tako.

Osječane i mnoge glazbenike, kao i ljubitelje glazbe, iz cijele Hrvatske, posebice je oduševilo što je dvorana nazvana po Franji Krežmi, koji je to i više nego zaslužio. S obzirom na njegovo značenje, vjerujem da se slažete...

- Naravno, tako i treba: gledati stvari koje povezuju jedan grad s njegovim kulturnim nasljeđem. Ja sam prvi put u Osijeku bio davno, upravo na Memorijalu Franje Krežme. To je ista situacija kao, primjerice, kako je Korčula pametno iskoristila Marka Pola i to ljudi znaju. Dakle, to su stvari koje su pametne i to su stvari koje znate. Jedina stvar koja mi još uvijek, ne možemo reći - smeta, ali..., uz dosta stvari koje su se kod nas popravile, jest to da ljudi koji nisu u direktnom kontaktu s kulturom i ne dolaze na te kulturne događaje, smatraju da je kultura balast, ali ona je apsolutno suprotna stvar. Kultura donosi sve drugo što će nam pridonijeti bilo kakvom ekonomskom, turističkom ili demografskom razvoju. To je zapravo motor koji se vrti, jer ljudi koji dolaze iz grada koji je uređen, koji je lijep, ljudi koji su njegovi gosti - poslovni partneri, neki ulagači ili turisti - samim dolaskom u grad, kad vide da drži do sebe, znaju da će i njegov partner imati određeni ponos i da će s njim moći razgovarati na ravnopravnoj razini. Ako dolazite nekamo gdje vidite da sami građani toga grada ili sama država ne drže do sebe, onda vi, htjeli ne - htjeli, koliko god bili otvoreni za sve, koliko god voljeli ljude i koliko god bili dobro odgojeni, u podsvijesti vidite da jednostavno nešto nedostaje. Dakle, kultura, umjetnost, muzeji, zgrade pridonose cijelom aspektu gledanja grada neke države. Gdje su gradovi tako lijepi, gdje je kultura na mjestu, znači da je i sve drugo jako. To je važna stvar i nadam se samo da će ovi koji se bave biznisom i ekonomijom te visokim ulaganjima shvatiti da i oni trebaju ulagati u kulturu, a ne samo gradske vlasti i državne vlasti.

Vi do kraja ove godine imate još nastupa, zar ne?

- Da, imamo puno nastupa. Ove smo godine svirali naravno na našem glavnom koncertu u veljači u Lisinskom. Vidite, baš je Lisinski primjer: kad je otvoren, počeli su dolaziti ljudi iz cijeloga svijeta glazbe, Zagreb je postao jedno od kulturnih središta ovog dijela Europe. Što se tiče našeg gostovanja, mi smo sada bili nedavno u Musikvereinu u Beču, bili smo u Trstu, pa ćemo ponovno u Italiju - imamo dobar odnos s talijanskim partnerima - ići ćemo i u Portugal i Španjolsku ove godine, a važno mjesto ima i festival u Ljubljani. To je isto primjer dobre kulturne politike. To je postao jedan od najvažnijih festivala, ako ne i u Europi, koji je brendirao Ljubljanu na karti kulturnog svijeta i pomogao u svemu što sam govorio. Ja sam stvarno svjedok toga, jer razgovaram s takvim ljudima i idem na takve stvari kao glazbenik, ali i kao gost.. Nadamo se da ćemo biti i na Sarajevskim večerima muzike, koje su najvažniji festival u Bosni i Hercegovini. Tako da, evo, ima tu dosta toga, a već u srijedu, 30. listopada, opet smo u Slavoniji. Opet smo u Vukovaru i opet će to biti jedna lijepa priča u dvorcu Eltz, biseru na Dunavu koji je imao strašnu povijest, a mi prema njemu imamo ogroman pijetet. Kad dođem u Vukovar, osjećam se divno, jer vidim da se i taj grad, ipak, bar što se tiče izgleda, razvija i lijepo je doći u njega.

Što biste poručili za kraj?

- Čestitam ljudima na organizaciji, svima koji su pridonijeli da se osječka dvorana izgradi, Gradu Osijeku, Ministarstvu kulture i svima onima koji su zaslužni za to za koje ja i ne znam. Takve su stvari ipak naši hramovi i kad to vidimo možemo biti svi jako ponosni. Želimo da se osječka priča reflektira na druge hrvatske gradove, a nadamo se da ćemo uskoro imati sličnu priliku za slavlje otvarajući mitski Hrvatski glazbeni zavod. On je nastao još u 19. stoljeću, njegov originalni naziv je Kroatische Musikverein. To je je hram naše kulture, odakle su potekli svi naši najvažniji kulturni glazbeni ansambli i sastavi, tako da nakon Osijeka veselimo se Hrvatskom glazbenom zavodu.