U Hrvatskoj, prema podacima Registra osoba s invaliditetom, živi više od 13.000 osoba s težim oštećenjem sluha, a u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Osobe s oštećenjem sluha diljem svijeta koriste više od 300 različitih znakovnih jezika. Uz Međunarodni dan znakovnih jezika krenula je izrada videorječnika hrvatskog znakovnog jezika "Moja prva znakovnica". Projekt je pokrenulo Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika (HDPZJ).
- Može zvučati neobično, ali doista trenutno ne postoji rječnik u pravom smislu riječi za znakovni jezik. Postoje određeni videomaterijali na YouTubeu, no "Moja prva znakovnica" bit će pravi rječnik u kojem će se upisati pojam na hrvatskom jeziku i dobit će se video sa znakom, uputama o izvođenju tog znaka te povezani izrazi i rečenice u kojem se koristi taj znak. Rječnik će biti besplatan i sadržavat će pojmove, izraze i rečenice koje prate jezični razvoj djece i omogućava čujućim roditeljima da budu jezični uzor svojoj gluhoj djeci te da na taj način ostvare potpunu komunikaciju - najavljeno je iz HDPZJ-a.
Izrazito se veliki postotak gluhe djece, od 90 do 95 posto rađa u čujućim obiteljima, koje nemaju kontakata sa zajednicom gluhih niti imaju informacije o važnosti izlaganja gluhog djeteta vizualnom jeziku od prvoga dana. Ne postoje tečajevi ni edukativni materijali koji pokrivaju tu temu, pogotovo u manjim sredinama.
- "Moja prva znakovnica" je važna jer je iskorak na tržište i prvi takav materijal za hrvatski znakovni jezik. Ovom kampanjom osiguravamo veću vidljivost same zajednice gluhih i njihova materinjskog znakovnog jezika. Ono što očekujemo od ove kampanje je izrada te dostupnost edukativnog materijala i informativnog sadržaja. Izuzetno nam je važno osvijestiti da je govorni jezik za ljude koji su gluhi i nagluhi jednostavno nedostupan. Bez obzira na jačinu tehničke podrške kroz slušne aparatiće i umjetnu pužnicu, informacija koja nije vizualna u najvećem dijelu ne dopire do njih. Veće poznavanje hrvatskog znakovnog jezika i razumijevanje ključnih stavki kulture gluhih uvelike pridonosi inkluziji. Počevši od najuže okoline, primjerice ako imamo gluhog kolegu na poslu ili kolegu na fakultetu, do šire zajednice. I još bismo jedan aspekt ove kampanje htjeli napomenuti, a taj je da možemo očekivati i da će informacija o hrvatskom znakovnom jeziku doći i do samih gluhih, a koji žive u malim, udaljenim mjestima i nemaju priliku učiti o svome jeziku i kulturi - ističe Dorijana Kavčić, članica Upravnog odbora HDPZJ-a.