Sanja Mrzljak Jovanić, Mirna Sabljar i Danijel Vilček
Predstavljeno treće izdanje Poruke pateru Kolbu
Kelemen poručuje svom prvom učitelju: Moja djela su priznata, ja jesam postao glazbenik svijeta!
SLATINA
"Drago mi je da i za 30. Dane Milka Kelemena i stotu obljetnicu njegova rođenja mogu istaknuti da je Ogranak Matice hrvatske u Slatini, čuvajući kulturni identitet našega grada i napose njegujući njegovo zavičajno kulturno dobro, sudionik Kelemenovih dana od samih početaka," – rekao je potpredsjednik Ogranka i član uredništva Male slatinske biblioteke Danijel Vilček na početku okruglog stola ovogodišnjega festivalskog programa, na kome je u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina predstavljeno novo izdanje Kelemenove knjige Poruka pateru Kolu.
Knjigu je predstavila viša predavačica na Akademiji za umjetnost i kulturu pri Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku dr. sc. Mirna Sabljar, koja je izlagala na međunarodnim znanstvenim konferencijama i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autorica je znanstvenih radova o obrazovanju nastavnika klavira, o instrumentalnoj glazbenoj pedagogiji i povijesti sviranja klavira u Hrvatskoj te recenzentica radova za međunarodne znanstvene časopise i konferencije te nekoliko stručnih knjiga. Glavna je urednica znanstvenog i stručnog časopisa glazbenih i plesnih pedagoga Tonovi. Kao članica Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, kroz tu "matičarsku" suradnju dr. Sabljar već godinama proučava i govori o Milku Kelemenu iz različitih aspekata, ovisno o temi i prigodi.
Ogranak Matice hrvatske u Slatini ove je godine objavio treće, prošireno izdanje iznimnog djela Milka Kelemena Poruka pateru Kolbu. Nakladnik prvog izdanja 1995. bio je zagrebački Durieux, a sljedeća dva 2002. i 2024. Ogranak Matice hrvatske u Slatini u svojoj Maloj slatinskoj biblioteci. Posljednju je knjigu uredila Zorica Varga, a tiskanje knjige omogućili su Grad Slatina i Virovitičko-podravska županija.
Dr. Sabljar opisala je Kelemenovu knjigu kao zbirku crtica o ljudima koje je skladatelj tijekom života susretao, a opisujući te susrete govorio je i o sebi. Unatoč nekim drukčijim mišljenjima, to je knjiga izvrsnih memoarskih zapisa koja daje život i različite poglede na različite osobe, zbirka zapisa o jednom minulom vremenu, o izuzetnoj osobnosti, o glazbi i društvu, te o društveno-političkim zbivanjima u tom vremenu, i pravi je biser hrvatske memoarske proze.
Opetovano čitanje knjiga svaki je puta nešto novo, nešto drukčije, a pokazuju to i različite razine čitanja. Na prvoj, informativno-hedonističkoj razini zanima nas što je sadržaj knjige i hoće li nam biti zanimljiva.
– Ljepotu ovog teksta, svake crtice, svakog memoara, krasi i pitki i vrlo prijemčljiv način njegova pisanja. Druga, analitičko-dokumentaristička razina, nastoji odgovoriti na pitanja što je srž i koje se poruke mogu naći u knjizi te koje su osobe, događaji ili fenomeni opisani na koji način. U knjizi je cijeli niz korisnih podataka koji se mogu koristiti kao fundamentalni, ali i sekundarni izvori podataka za daljnje analize i istraživanja Kelemenova života, opusa, skladanja, životnih stavova.
Kao primjer dr. Sabljar navodi priču 'John Cage' o američkom skladatelju koji je na Zagrebačkom biennalu puzao po podu i zavukao se pod klavir, ali je otvorio put pluralizmu i mogućnost razvoja postmoderne u Novoj muzici.
– Iz ove, ali i iz drugih priča, saznajemo čime su se mučili tadašnji glazbenici, kakve su restrikcije imali, odnos tadašnjih komunističkih vlasti prema njima, ali spoznajemo i važnost Zagrebačkog biennala kroz opise izuzetno posjećenih ponoćnih koncerata. Posebno su za daljnja proučavanja značajne priče u kojima Kelemen navodi zašto je i kako osnovan taj veliki festival suvremene glazbe: boraveći u muzičkim centrima Europe primijetio je da suvremena glazba u bivšoj Jugoslaviji stilistički zaostaje za najmanje osamdeset godina, publika nije informirana o muzičkim događajima u Europi, a hrvatski kompozitori potpuno su nepoznati i njihova se djela ne izvode u inozemstvu.
Treća razina čitanja, psihološko-analitička, u ovoj knjizi otkriva nam kako je Kelemen u situaciji kad je sve bilo protiv njega znao psihološki mudro iskoristiti odnose između Zagreba i Beograda, i odnose između istoka i zapada, da osnuje Zagrebački biennale.
– Meta-razina čitanja odgovara na pitanje kako se knjiga i njezin sadržaj odnose prema različitim društvenim pojavama, fenomenima, i zašto je baš ovako napisana. Ona sublimira sva ranija čitanja, proživljavanja i tumačenja pročitane knjige, i omogućava traženje nekih novih zaključaka.
Kelemen – avangardni skladatelj, nositelj moderne i nove glazbe, osnivač i promotor Zagrebačkog biennala, i Kolb – veliki, priznati glazbenik, svećenik, ali Kelemenov glazbeni oponent – dvije su nespojive osobnosti.
– Mene je zanimalo zašto se Kelemen nakon stečene svjetske slave, svih mogućih priznanja, počasnog doktorata Zagrebačkog sveučilišta, obraća pateru Kolbu. Odgovor sam našla u njihovim biografijama i ovim pričama. Obrazovani glazbenik, orguljaš, zborovođa i skladatelj Kamilo Kolb bio je u Virovitici prvi učitelj glazbe Milka Kelemena. Kad je premješten u Varaždin, mladi Kelemen odlučio je svom prvom učitelju otkriti da želi komponirati drukčiju, sasvim originalnu glazbu, da želi biti "svjetski kompozitor, putovati na daleke kontinente i tamo izvoditi i dirigirati svoja djela". Pater Kolb mu je odgovorio kako se usuđuje tako nešto pomišljati jer je iz male Hrvatske i to je apsolutno nemoguće. Kao pedagoga, osobu koja promovira bavljenje glazbom i učenje sviranja, koja odgaja buduće glazbene pedagoge, meni je ovo jedan od ključnih trenutaka koji pokazuje koliko umjetniku znači prvi učitelj kad čovjek pretkraj svoje karijere ima potrebu svome profesoru, svom učitelju, reći: pogledaj, s ovim svim ljudima sam komunicirao, bio sam po cijelom svijetu, moja djela su priznata, imam mišljenje o drugim skladateljima, drugi skladatelji su mi prijatelji, ja jesam postao glazbenik svijeta! Kroz to se vidi kolika je veličina Kelemena, koliko je želio završiti svoju priču glazbom i riječima, i koliko je imao potrebu poslati poruku svom prvom glazbenom učitelju. – rekla je dr. Mirna Sabljar.
Moderator predstavljanja prof. Danijel Vilček i prof. Sanja Mrzljak Jovanić pročitali su nekoliko zapisa iz Kelemenove Poruke pateru Kolbu, a učenici gitare prof. Siniše Ivčeka u Glazbenoj školi Milka Kelemena Jan Tomac, Klara Gaća i Lilian Jagić pripremili su ugodan glazbeni uvod u događaj.n