GOJKO MITIĆ
30.8.2024., 19:28
PANEL-RASPRAVA O TEMI XR I KREATIVA

Produljena stvarnost novo je iskustvo u kazališnoj umjetnosti

Lucija Klarić: Smatram da novim tehnologijama neće nestati klasično kazalište, već da će one otvoriti novo polje u kazalištu

Zanimljiv događaj organizirali su Alumni AUKOS (Akademija za umjetnost i kulturu Osijek), udruga PLANTaža i udruga Malo Drama, Malo Art u dvorištu udruge PLANTaža. Tamo je održana zanimljiva panel-rasprava o temi XR i Kreativa.

U svijetu u kojem se granice stvarnosti i digitalnog sve više stapaju, proširena (XR) stvarnost postaje ključni alat u kreativnim industrijama. Kako XR tehnologija mijenja način na koji stvaramo, komuniciramo i doživljavamo umjetnost pitanje je koje je moderatorica Matea Bartulović postavila mladim, ali istaknutim stručnjacima iz područja XR-a i kreativnosti. Oni su: Lucija Klarić, dramaturginja, Robert Maksić, XR programer, Iris Tomić, producentica, i Filip Živaljić, marketinški stručnjak.

XR je budućnost

U zanimljivoj raspravi čuli smo kako XR tehnologija otvara nove mogućnosti u umjetnosti i dizajnu i kako umjetnici mogu iskoristiti ove tehnologije u svom radu. No, prije svega, u uvodnom dijelu panelisti su definirali XR (produljena stvarnost) kao sveobuhvatni pojam za sve imerzivne tehnologije. Riječ je o tehnologijama koje proširuju stvarnost koju doživljavamo ili miješanjem virtualnih i "stvarnih" svjetova ili stvaranjem potpuno imerzivnog iskustva, pojašnjeno je na panel-raspravi.

Producentica Iris Tomić i marketinški stručnjak Filip Živaljić polaznici su doktorskog studija i oboje se bavi istraživanjem utjecaja XR tehnologije na kreativne poslove. Iris istražuje kako XR tehnologija utječe na produkciju imerzivnog kazališta, a Filip kako se VR tehnologija može koristiti za marketing.

Lucija trenutno postavlja s Iris predstavu "35 kvadrata ili Nigdjezemska" u kojoj će se koristiti AR tehnologija koju izrađuje (programira) Robert Maksić (development manager i XR programer).

- Ova će predstava imati XR dijelove. Danas svi koriste XR tehnologije u svom poslu, pa smo se i mi odlučili koristiti je u predstavi. Razmišljali smo kako dodati novi sloj, novo iskustvo izvedbenoj umjetnosti te smo se odlučili za nove tehnologije koje to mogu pružiti - objašnjava Iris i dodaje da je za takav projekt nužno naći suradnike koji razumiju to područje.

Na pitanje što se s XR tehnologijom mijenja u dramaturgiji, dramaturginja Lucija Klarić odgovara: "Svi želimo XR, jer je to zanimljivo, no moramo znati da tada idemo na minimalan broj publike, maksimalno od 15 do 20. Također, bar 50 posto publike će se na predstavi prvi put upoznati s takvom tehnologijom, dakle, moramo računati s činjenicom da je omjer publike koja je upoznata s XR-om i onih koji to nisu 50:50. Već u samom startu to je komplicirano. Zato smo mi u pripremi ove predstave prvo krenuli od dramskog teksta. Kod primjene XR-a u kazališnoj predstavi valja uvijek razmišljati o tomu kako uvesti tehnologiju, ali da to ne bude tehnologija radi tehnologije, već da ona ima svoju svrhu."

- Nije nam cilj da ljudi prate tehnologiju, a ne prate predstavu - dodala je Lucija.

Robert je istaknuo da valja biti spreman na proces razvoja ideja, krenuti od jedne ideje, zatim odustati od nje, da bi se došlo do konačnog rješenja. Jer tehnologija je u svakom slučaju izazov.

Klasično kazalište

Filip smatra da je to naša budućnost, ali da ona danas nije produkcijski isplativa. Pitanje je kako ona može postati isplativa.

- Virtualna stvarnost vodi nas u neki drugi svijet. Ako ona postane standard za šest do deset godina, onda će to biti jako isplativo. I tada će XR sigurno promijeniti umjetnost - smatra Filip.

Iris smatra da je virtualna budućnost - budućnost kazališta, o tomu govore primjeri iz brojnih zemalja. No postavlja se pitanje što je zapravo realnost. Možemo li se mi ljudi igrati Boga? Gledaš film i znaš da to nije realnost, no on ipak u tebi izaziva reakcije. Premda su panelisti entuzijasti za nove tehnologije, istaknuli su da u toj tematici ima i jako mnogo etičkih dvojbi.

- Smatram da s novim tehnologijama neće nestati klasično kazalište, već da će one otvoriti novo polje u kazalištu, ali da to neće biti budućnost kazališta. Mi ljudi smo socijalna bića, postoji ritual odlaska u kazalište. No, ako želimo uključiti moderne tehnologije u kazališnu predstavu, tada su nužne pripreme, jasnoća, konkretnost, ali i imati u ekipi osobu koja će povezivati umjetnike i programere - zaključila je Lucija.