Lucija Pejić
XIII. MEĐUŽUPANIJSKA SMOTRA MLADIH PIJANISTA
Porasla kvaliteta sviranja,
napretka i broja učenika
Ponajbolji pijanisti iz 12 slavonskih osnovnih i srednjih glazbenih škola
Glazbena škola Milka Kelemena u Slatini je bila domaćin XIII. međužupanijske smotre mladih pijanista. Sudjelovalo je 42 ponajboljih mladih pijanista, kao i glazbeni pedagozi te ravnatelji iz 12 osnovnih i srednjih glazbenih škola iz svih pet slavonskih županija.
Velika imena
Pozdravljajući sudionike smotre, ravnatelj škole domaćina Antonio Brzica podsjetio je da Glazbena škola Milka Kelemena u Slatini dvanaesti put organizira međužupanijsku smotru mladih pijanista.
– Prva smotra održana je davne 2000. godine u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku, a od 2002. pa sve do danas iznimna nam je čast i zadovoljstvo da smo svake druge godine mi domaćini, što znači da doista volite doći u našu školu, naš grad i županiju, da vam je ovdje lijepo i da imate veliko povjerenje u našu organizaciju. Smotra je zapravo susret i razmjena iskustava, ali i pogled u budućnost kroz nastojanja kako unaprijediti naš rad s ciljem da naši učenici budu i dalje zainteresirani za glazbu, da ostanu u našim školama i u svijetu glazbe i da se poslije izrode u velika glazbena imena – rekao je ravnatelj Brzica.
Sudionike smotre pozdravili su također predsjednik Gradskog vijeća Slatine Tomo Tomić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Virovitičko-podravske županije Martina Bunić.
– Drago mi je što se ova smotra održava upravo u Slatini, gradu bogate povijesti i kulture, poznatom po brojnim umjetnicima. Virovitičko-podravska županija nije osnivač glazbenih škola, ali vezani smo s tim školama u najvažnijem segmentu djelovanja, a to je financiranje. Dvije glazbene škole na području županije, a to su Glazbena škola Milka Kelemena u Slatini i Glazbena škola Jan Vlašimsky u Virovitici, razvijaju kulturu i umjetnost, i prepoznatljive su ne samo na području županije nego i Republike Hrvatske i šire, i tako promoviraju ovu malu, slatku i županiju uvijek otvorenih vrata – rekla je pročelnica Bunić otvarajući smotru.
Mladi pijanisti sudionici smotre razvrstani su u pet dobnih kategorija, u A, B, i C kategorijama učenici su osnovnih glazbenih škola, a u D i E kategorijama zastupljeni su učenici srednjih glazbenih škola. U te dvije srednjoškolske kategorije nastupili su pijanisti koji su već mladi umjetnici koji namjeravaju upisati muzičke akademije i koji se misle ozbiljno, profesionalno baviti glazbom. U tim kategorijama nastupili su učenici osječke Glazbene škole Franje Kuhača Iskra Kujundžić i Lucija Pejić (nastavnica Ivana Glavočević), Marta Drenjančević i Tin Mijatov (nastavnica Tihana Ivanković), te Nora Gašparović (nastavnica Grlica Alić), učenici vinkovačke Glazbene škole Josipa Runjanina Kristijan Granić (nastavnica Željka Berić), i Iva Šustić (nastavnica Nikolina Tomić), učenice Glazbene škole Jan Vlašimsky iz Virovitice Lara Pokupić (nastavnik Perica Mihaljević) i Palma Ramljak (nastavnica Karolina Šuper), te učenica Glazbene škole Slavonski Brod Nera Vidmar (nastavnica Dubravka Kolesarić). Sjajnu posvećenost glazbi i uvježbanost ti su učenici pokazali vrsnim izvedbama djela Chopina, Prokofieva, Beethovena, Liszta, Bacha, Brahmsa, Haydna, Brucknera, Scriabina, ali i Borisa Papandopula i Dore Pejačević. Mnogo entuzijazma i ljubavi prema glazbi pokazali su i mladi pijanisti osnovnoškolskog uzrasta, a nastupili su učenici glazbenih škola iz Belog Manastira, Donjeg Miholjca, Našica, Nove Gradiške, Pakraca, Požege, Slatine i Valpova.
Održana su dva okrugla stola, na kojima je o radu s učenicima posebno srednjoškolskog i posebno osnovnoškolskog uzrasta, odabiru programa i motivaciji za daljnje glazbeno obrazovanje govorila profesorica klavira, izvrsna savjetnica Tihana Ivanković, pročelnica Odjela za klavir u Glazbenoj školi Franje Kuhača i voditeljica Stručnog vijeća učitelja i nastavnika klavira Slavonije i Baranje.
Vole natjecanja
Prof. Ivanković izrazila je zadovoljstvo održavanjem 13. međužupanijske klavirske smotre, što pokazuje da jedna ovakva dugogodišnja tradicija i dalje živi, i da je iz godine u godinu sve razvijenija i sve posjećenija.