ĐAKOVO – Nakon što je u svibnju u kripti katedrale sv. Petra otvorena izložba „Kiparevo svjedočenje vjere“, ak. Kuzme Kovačića, kojom je tada započet i projekt „Strossmayerovim putem“, taj je program nastavljen u istom prostoru u petak, otvorenjem izložbe „Sakralna kiparska djela iz zbirke Ljevaonice umjetnina Ujević u Zagrebu“.

Autor joj je povjesničar umjetnosti Milan Bešlić, a organizatori su joj Đakovačko-osječka i Splitsko-makarska nadbiskupija, uz suorganizaciju Muzeja grada Splita, Spomen-muzeja biskupa J. J. Strossmayera u Đakovu i Grada Đakova. Kako je prilikom otvorenja izložbe rekao mons. Vladimir Dugalić, izv. prof., obuhvaća 107 kiparskih djela sakralne tematike – raspela i kipova svetaca, 43 hrvatska umjetnika.

– Izložba svjedoči koliko vjera oblikuje naš duh, kako umjetnošću uroniti u Kristovo otajstvo. Svjedoči koliko Crkva cijeni umjetnost kao posebno iskustvo vjere, rekao je, uz ostalo, Dugalić.

– Postav izložbe svjedoči koliko je moćan utjecaj kršćanske vjere na umjetnost i umjetnike prije toliko stoljeća kroz prošlost do danas, rekao je Milan Bešlić, nazvavši Ljevaonicu umjetnina u vlasništvu Damira Ujevića i njegove obitelji institucijom u hrvatskoj kulturi. –Vrijedna zbirka Ljevaonice umjetnina na kulturnoj je karti RH, a njezin jedan recentni dio postavljen je ovdje, rekao je Bešlić, dok je vlasnik Ljevaonice Damir Ujević istaknuo kako je čast izlagati u prostoru kripte đakovačke katedrale sv. Petra.

Izložbu je otvorio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, najavivši još niz izložbi u okviru projekta „Strossmayerovim putem“. Podsjećajući kako je izložba postavljena u simboličnom prostoru, uz grob biskupa Strossmayera, za kojeg je rekao da je bio i prosvjetitelj, graditelj, političar te poznavatelja umjetnosti i jedan od najvećih mecena hrvatske kulture, Hranić je dodao i kako je, uz 107 djela obuhvaćenih izložbom, na svojevrstan način dio nje i djelo Rudolfa Valdeca – nadgrobni spomenik na Strossmayerovom grobu.

- Strossmayer je iza sebe ostavio četiri velika projekta za hrvatsku znanost, kulturu i umjetnost – uz đakovačku katedralu, i Akademiju znanosti i umjetnosti, moderno Sveučilište te Galeriju starih majstora u Zagrebu. Ostavio je za sobom i gospodarske i druge projekte, pomažući i drugim narodnima u njihovom preporodu i na drugim poljima kao što je to slučaj s bugarskim i makedonskim narodom, rekao je Hranić, govoreći o projektu posvećenom Strossmayerovom putu.

Izložba će biti otvorena do kraja siječnja 2023. godine.

S.ŽUPAN