Glazbeno i scenski iznimno zanimljiv nastup u okviru Međunarodnoga glazbenog festivala Dani Milka Kelemena imali su članovi Jazz ansambla Muzičke akademije u Zagrebu - klarinetisti Božan Bejo i Jan Plevko, flautistica Erin Keleuva, pijanist Šime Buha i bubnjar Luka Ivir. Na njihovu programu bile su tri "interaktivne improvizacije u ozračju tema Milka Kelemena".

Mladi zagrebački glazbenici za svoje izvedbe koristili su se motivima dviju Kelemenovih skladbi, Tango i Tema s varijacijama, uz koje se vežu i dvije zanimljivosti na Danima Milka Kelemena u Slatini. Naime, na 19. festivalu, 2013. godine, bjeloruski pijanist Konstantin Krasnitsky izveo je Kelemenovu skladbu Tango, kojom je prof. Kelemen bio toliko oduševljen da je zamolio umjetnika da ju još jednom odsvira. U svih 19 prethodnih godina festivala Milko Kelemen čuo je mnogo sjajnih izvedbi svojih djela i čestitao mnogim umjetnicima na maestralnim nastupima, ali nikada do tada nije zamolio ponovno izvođenje. Zato je to spontano i iskreno priznanje pijanistu Krasnitskom bio i svojevrsni vrhunac festivala u Slatini. Druga zanimljivost odnosi se na izuzetno zahtjevnu Kelemenovu skladbu Tema s varijacijama, koju je sjajna osječka pijanistica Renata Karša prvi put, na autorovo veliko iznenađenje, svirala bez nota pred njim u Slatini 2009. Oduševljen izvedbom, Kelemen je inzistirao da pijanisti Renata i Ivan Karša budu redovito pozivani na festival, a i poslije je govorio da je to bila ponajbolja izvedba njegove skladbe. I doista, pijanisti Karša nekoliko su puta nastupili na Danima Milka Kelemena, a uz ostala njegova djela izvođena je i Tema s varijacijama.

- U svaku od naših improvizacija utkani su motivi iz Kelemenovih skladbi koje smo odabrali s našim mentorom Sašom Nestorovićem - rekla je u razgovoru nakon koncerta na ovogodišnjem festivalu flautistica Jazz ansambla Erin Keleuva. Izvedene improvizacije nisu notno zapisane i prvi su put izvedene, pa mladi glazbenici priznaju da ih ne bi mogli ponovno izvesti na potpuno isti način kako su to učinili u dvorani Hrvatskoga doma, istoj u kojoj su pred Kelemenom svirali Krasnitsky i Karša. To znači da su izvedbe skladbi bile praizvedbe, a istovremeno jedinstvene, jer nikad više neće biti izvedene na isti način.

- U našim improvizacijama bitno je da se svirači međusobno slušaju i da ostvare određenu sinergiju, iz koje u nekim trenutcima teče lijepa melodija, a u cijeloj kompoziciji sklad tonova i usklađenost glazbenika. To je izvedba koja nikad više neće biti izvedena na ovaj način, a nadamo se da ćemo uspjeti ovakve improvizacije izvesti i na Muzičkom biennalu u Zagrebu - rekla je Erin.

Posebno je scenski bila zanimljiva izvedba improvizacije nazvana Sound Colouring (Bojenje zvuka), u čijoj se izvedbi svih pet članova ansambla izmijenilo u ulozi svojevrsnog dirigenta, što do sada nije viđeno na Danima Milka Kelemena.

- Naš mentor Saša Nestorović potiče nas da istražujemo neke nove načine izvođenja suvremene glazbe jer mi se na kolegiju Osnove jazz improvizacije ne bavimo samo klasičnim jazzom, nego se primičemo suvremenim temama i načinima izvođenja. Radili smo i sound colouring, pa nam je profesor predložio da se tom temom pozabavimo na motive Milka Kelemena. Nama se to učinilo kao inovativni način zadržavanja pozornosti publike, a uz to bismo se još više povezali kao sastav - pojasnila je Erin Keleuva.



Tijekom izvedbe osobito je zanimljiv bio "razgovor" klarineta Božana Beje i bubnjeva Luke Iivira.

- Bio je to poziv na svojevrsni glazbeni "dvoboj" u kojem je svatko slikao svoju sliku. Kako je bubanj perkusionistički instrument, on može dati određenu dimenziju čistog ritma, a najviše što ja mogu slikati potpuno je suprotno, nešto možda pjevno, neprekidno i konstantno, i to je nekakva koloratura - objasnio je svoj glazbeni poziv Božan.

Bubnjar Luka kaže da je uzvratio na izazov i u glasnoći pobijedio.

- Ne može se opisati nekakav glazbeni događaj ili slika, to je razmjena glazbenih ideja koje dolaze same od sebe, možda bi se mogle protumačiti nekim bojama. Ja sam odgovarao na motive klarinetista, pa je to više njegovo raspoloženje nego moje, ali on prenese to raspoloženje meni, a onda se i ostali uključe i tako cijeli ansambl komunicira - pojasnio je Luka Iivir.

Osim klasičnih bubnjeva bubnjar Ivir svirao je i zanimljiv udaraljkaški instrument fleksaton, na kojem zvuk proizvode dvije kuglice udaranjem u malu metalnu ploču, koja iskrivljavanjem daje različite frekvencije.



- To je vrlo zanimljiv instrument jer se može lijepo upariti s melodičnim, puhaćim instrumentima i jako dobro paše uz glisanda klarineta - rekao nam je Luka Ivir.

{embed_infobox_gray}244465{/embed_infobox_gray}