U sklopu programa Dani hrvatskoga jezika, Ogranak Matice hrvatske u Donjem Miholjcu, u velikoj vijećnici dvorca Mailath organizirao je predavanje o glagoljici i glagoljaštvu. Predavanje pod nazivom Iskoni bêslovo (U početku bješe riječ), održao je fra Mirko Mišković, župni i samostanski vikar u Belišću, ujedno i član Provincijskog povjerenstva za glagoljicu i kulturnu baštinu. Fra Mišković je na sebi svojstven način, s mnogo entuzijazma iznio zanimljive detalje o glagoljici. Predavanje je bilo podijeljeno u tri dijela. Prvi je dio bio posvećen staroslavenskom jeziku, etimologiji, postanku, razvitku te o braći Konstantinu Ćirilu i Metodu i njihovoj misiji opismenjavanja Slavena, kao i borbi za dopuštenje glagoljaškoga bogoslužja. Glagoljica je prvo hrvatsko pismo koje je u 9. st. sastavio Konstantin, a koristila se sve do 19. st. U središnjem dijelu dotaknute su različite teorije o nastanku glagoljice, a fra Mišković je detaljnije objasnio teoriju finskog slavista Georga Černohwostowa da glagoljska slova imaju uzor u temeljnoj kršćanskoj simbolici te su sastavljena od kombinacija križa (znaka Kristova otkupljenja), istokračnoga trokuta (simbola Trojstva) te kružnice (simbola vječnosti i Božjeg savršenstva).

- Glagoljica je kao pismo nastala za potrebe misije Ćirila i Metoda, kojima je bilo potrebno stvoriti standardni književni jezik za liturgijske potrebe i kristijanizaciju Slavena na području tadašnje Velikomoravske kneževine. Tako je Ćiril 826. godine sastavio pismo od 38 znakova koje je bilo prilagođeno fonološkim osobitostima slavenskog jezika. Slavenski se jezik u ono vrijeme kod svih slavenskih skupina nije toliko razlikovao kao danas. Zanimljivo je da su slova glagoljice načinjena od tri osnovna simbola kršćanstva: križa, kruga i trokuta. Glagoljica se u slavenskom svijetu, prije svega za liturgijske potrebe, održala do 12. stoljeća, kada ju je zamijenila ćirilica. Glagoljsko pismo zadržalo se u upotrebi jedino u Hrvatskoj, gdje je od okruglog poprimilo elegantnije uglate oblike. Uglata glagoljica koristila se u crkvenim obredima na području Primorske Hrvatske do početka 19. stoljeća - istaknuo je fra Mišković, koji je oduševio nazočne čitajući tekstove na staroslavenskom jeziku iz Zografskoga evanđelja te izgovorio naizust tekst Baščanske ploče. S.Fridl