studijsko i nastavno
boravljenje u Pečuhu osječkih književnoznanstvenika – Sanja
Jukić, Goran Rem i Ivan Trojan.

Ružica Pšihistal i Stjepan Blažetin
studijsko i nastavno boravljenje u Pečuhu osječkih književnoznanstvenika – Sanja Jukić, Goran Rem i Ivan Trojan. Ružica Pšihistal i Stjepan Blažetin
2.11.2018., 11:45
Osječka katedra za književnost pomaže:
U planu je mađarski korpus metodologijom Cvelferice
Predavanja su održali Sanja Jukić, Goran Rem, Ivan Trojan i Ružica Pšihistal

PEČUH

Četiri velika osječka kroatistička predavanja u Pečuhu održana su kao sintezna slika matoševskih i cvelferskih projekata koje je Katedra za hrvatsku književnost izvodila tijekom proteklih pet godina. Na programu su se okupili studenti i nastavnici obaju južnih mađarskih studija hrvatskoga jezika i književnosti - domaćinski iz Pečuha te oni iz Baje.

Kroz spomenuta se predavanja, a uz 145. godišnjicu od rođenja AGM-a, predstavilo njegovu prvu ikada uknjigovljenu dramu, što je nedavno potpisao Ivan Trojan, uz regijski DHK kao nakladnika te prvu knjigu pjesama - poemu
Mora, koju je DHK ikada objavio tom najvećem hrvatskom književniku uopće, a učinio je to 2017. priređivačkom i studijskom gestom prof. Ružice Pšihistal. Obje su knjige dobile velika priznanja Dana Josipa i Ivana Kozarca, svečane Povelje za znanost!

Neposredan povod programu bilo je studijsko i nastavno boravljenje u Pečuhu troje osječkih književnoznanstvenika - Sanje Jukić, Gorana Rema i Ivana Trojana. Predavanja je autorski oblikovao domaćin, šef pečujske kroatistike Stjepan Blažetin, a pridružila im se u programu predavanja suautorska kolegica s oba projekta: Matoš i Cvelferica, profesorica Ružica Pšihistal, koja je održala i prvo, cvelferološko, predavanje pod naslovom Usmenoknjiževna cvelferistika u pet koraka, komponirano kroz pet sastavnica koje su vodile sveukupni projekt.

Projektna knjiga s heurističkim nacrtom istraživanja, metodologijskoga okvira i mapiranja ključnih geokulturnih čvorišta prostora, otkrila je da je Cvelferija mjesto postpoplavne konceptualne drame Potop iz rukopisa i međudopisivanja Sanje Šušnjare, Božice Zoko, Ivana Ćosića Bukvinog, Gorana Pavlovića i Zvonimira Stjepanovića.

Osposobljavanje mreže suradnika i provedba istraživanja iznjedrili su stručni rad u knjižničarskoj školskoj skupini Sanje Šušnjare, Anite Tufekčić i Kate Petrović, uz asiste Marijane Džalo te Sanje Pfister. Analiza, usustavljivanje, odabir, obrada i objava građe u znanstvenoj monografiji, aktivirali su našu najpribraniju moguću znanstvenu približenost volji teksta, tj. stanju kreativne pismenosti toga kraja!

Tu je i finalno priređivanje sveučilišnog udžbenika, s ciljem diseminacije i metodičke prilagodbe rezultata istraživanja za akademsku nastavu koje nas je dovelo do šestog sveska projekta u kojem se vidi da je Cvelferija sa svojih devet sela sposobna zrcaliti puno nacionalno lice hrvatske književnosti, znanosti, umjetnosti i kulture. Stoga je udžbenik nazvan Sinegdoha.

Provedba postupka restitucije, poseban su užitak i sam smisao Cvelferice – devet nastupa autorskog i suradničkog kolegija u devet sela, kroz programe predstavljanja knjiga na mjestima/selima gdje je građa prikupljena, završila je predavanje prof. Pšihistal.

Goran Rem, kao idejni pokretač obaju projekata, svojim je predavanjem Cvelferica i Matoš, to su para dva, pojasnio koncept matrice kao mogući kod čitanja i Matoševa opusa i cvelferskoga korpusa u kontekstu hrvatske književnosti, pogotovo iz perspektive izvanhrvatskoga čitatelja, govorio je o metaforici naslovljavanja knjiga iz projekta Cvelferica kao potezu koji je neposrednom tekstu korpusa htio dati glas i kompetenciju metateksta, a neposrednije je izvijestio o poetici najvažnije cvelferske autorice iz sredine 20. st. - Mare Švel-Gamiršek, napose o razlozima slabije stručne zapaženosti njenih tekstova te, u tom smislu, o dokumentarnom i fikcijskom sloju njena najprešućivanijega romana Hrast iz 1942., o ideološkoj razini, o književnoj interpretaciji utjecaja društveno-povijesnog i biološkog identiteta prostora na kolektiv i pojedinca, o stilskom aspektu romana, naročito o manipulativnoj ulozi medija u oblikovanju individualnog i kolektivnog identiteta u osjetljivim društveno-povijesnim okolnostima.

Buran pljesak na bis je dobio projekciju dokumentarno-eksperimentalnog filma Voda, kojega je kamerom uronjenom u vodu, iz spore vožnje čamcem kroz poplavno područje 2014. snimila gunjanska mladež, mentorirana prosvjetnim doajenom modernosti Josipom Krunićem.

Domaćinima je, na drugi pozivni bis, potvrđena pozvana spremnost osječke katedre za književnost pomoći u pripremi projekta koji bi obuhvatio mađarski korpus hrvatske književnosti metodologijom Cvelferice i strogošću Matoša. N.Vek. n