Meso bundeve povoljno utječe na regulaciju probave, dobar je prirodan diuretik i djelotvorno kod zatvora. Zato se preporučuje kod dijeta, u prehrani osoba osjetljiva i bolesna želudca, crijeva, bubrega, mjehura i prostate, kao i onima s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih putova, upalom bubrega i žuči te dijabetičarima.

Bogata karotenom

Meso bundeve sadržava 90 - 94 posto vode te vitamine i minerale. Bundevina pulpa bogata je beta-karotenom, vitaminom C i vitaminima skupine B, koji su iznimno važni za energiju i živce. Ima i znatnu količinu vitamina E, poznatog kao čuvara mladosti. Od minerala se u bundevi ističu kalij, važan za rad srca, fosfor i kalcij, koji zajedno sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, željezo, važno za krv, te mangan, koji čuva zdravlje kože i hrskavice. Bundeva je trenutačno najraširenija biljka na svijetu zbog svoje prilagodljivosti uvjetima proizvodnje, kao i sve češće spominjanim ekološkim načinima uzgoja, koji se bundevi, kako navode stručnjaci, posebno sviđa. Stoga je njezin rast u novijim, modernim uvjetima praktično zajamčen. U rod bundeva Cucurbita pepo ubraja se više vrsta, ali najpoznatije u svijetu obična su bundeva, tikva, muškatna tikva i smokvolisna tikva, koja raste u vrtovima i na obradivim površinama, najčešće u blizini kukuruza. Bundeve jako dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, ali ne uspijevaju na izrazito vlažnim tlima.

Vegetacija bundeve traje od 130 do 150 dana, a biljka je zrela potkraj rujna, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančastožutu boju. U sezoni, koja traje od travnja do listopada, bundeve rastu od 11 do 40 kilograma na dan. S obzirom na suvremene trendove u modernoj ljudskoj prehrani, jako je izražen interes i potražnja za bundevinim uljem, koje je najčešći dodatak salatama.

Ulje i sjemenke

Bundevino ulje se zbog svojih hranjivih, ali i ljekovitih svojstava ubraja u delikatesno ulje. Koristi se u slastičarstvu, ali i u hranidbi životinja jer je izuzetno dobro krmivo, koje životinjama nudi dovoljnu količinu proteina i aminokiselina. Ribiči ga koriste i kao mamac za ribe jer navodno svojim mirisom privlači i opija. Sjemenke bundeve poseban su dio cjelokupne proizvodnje bundeva jer, za razliku od drugih dijelova te biljke, na tržištu postižu najbolju cijenu, navodno čak nekoliko puta veću od pšenice uzgojenoj na zemljištu jednake veličine. Kad je riječ o kalorijama, možemo reći kako 100 grama bundevinih sjemenki ima gotovo 600 kalorija, a u jednakoj količini bundevina ulja ima 900 kalorija. Najmanje kalorično je bundevino meso, koje u 100 g ima samo 26 - 30 kalorija.